Mladi o vršnjačkom nasilju koje su doživjeli: ‘Od profesora većinom nije bilo pomoći, govorili su da to ignoriram’
Svake se godine 2. listopada obilježava Međunarodni dan nenasilja. Povodom toga proveli smo jednu anketu na našim društvenim mrežama gdje je više od 500 mladih osoba, mahom učenici i studenti, odgovorilo na to jesu li ikada doživjeli vršnjačko nasilje. Najviše odgovora, odnosno 51 posto odgovorilo je da je više puta doživjelo vršnjačko nasilje. Neki od tih učenika i studenata su nam ispričali što su sve doživjeli – od seksualnog online nasilja, verbalnog i neverbalnog nasilja pa do fizičkog sukoba.
Ilustracija: Pixabay
Međunarodni dan nenasilja obilježava se svake godine 2. listopada. Tog se dana rodio Mahatma Gandhi koji se smatra začetnikom filozofije nenasilja koje glasi – ‘nenasilje je odbijanje nasilja s jedne strane i metoda djelovanja bez nasilja s druge strane’. Stoga smo danas na našim društvenim mrežama postavili pitanje – jeste li ikada doživjeli vršnjačko nasilje?
U nekoliko sati na anketu je odgovorilo više od 500 mladih, mahom učenika i studenata koji nas prate. Podaci koje smo u ovako kratkom roku prikupili su, malo je reći, zabrinjavajući. Više od polovice, odnosno 51 posto glasova u anketi je bilo da su osobe više puta doživjele vršnjačko nasilje. Jednom je vršnjačko nasilje doživjelo 20 posto ljudi u našoj anketi, što bi značilo da je 71 posto od ukupno 517 ispitanika barem jednom doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja. S druge strane, samo 29 posto je reklo kako nikada nisu doživjeli vršnjačko nasilje.
‘Jedna djevojka ošamarila me nasred hodnika jer je njena simpatija bila zaljubljena u mene’
Nekoliko mladih, što učenika, studenata i sada već odraslih mladih osoba koje su sudjelovale u anketi, detaljnije nam je ispričalo što su sve doživjeli od svojih vršnjaka. Svi koji su nam dali izjave ostat će anonimni, a najviše su nasilja doživjeli u školi te u online okruženju. Tako je jedna bivša učenica, koja je sada studentica, vršnjačko nasilje doživjela više puta u istoj osnovnoj školi.
– Djevojka koja je bila starija od mene godinu dana mi je iz meni do danas prilično nejasnih razloga u porukama napisala da će me sutra pronaći u školi kako bi me istukla. Sutradan sam otišla u školu, ali sam bila uplašena pa sam ju nastojala izbjeći. Ipak me pronašla u ženskom zahodu u koji je uletjela i rekla ‘aaa tu si’. Onda je pustila vodu na slavini i zalila me vodom te otišla. Bila sam šokirana jer se to tako brzo dogodilo, ali onda me obuzeo bijes pa sam ju pratila iz zahoda i kada sam ju sustigla potukle smo se na školskom hodniku pred drugim učenicima. Bio je kraj odmora i otišle smo svaka u svoju učionicu, ispričala nam je bivša učenica.
Nakon toga je djevojka bila pozvana u ured pedagoginje jer je učenica koja joj je slala prijeteće poruke i zaskočila ju u zahodu tražila da ode s nastave u suzama jer je u tučnjavi dobila udarac u koljeno s kojim je imala problema. Naša sugovornica pokušala je objasniti kako je uopće došlo do sukoba i tko je prvi započeo te da joj je to bio preveliki stres zbog čega je počela plakati i, kako kaže, nije se mogla zaustaviti.
– Drugi i posljednji primjer vršnjačkog nasilja se isto dogodio u osnovnoj školi kada me jedna djevojka ošamarila nasred hodnika jer je njena simpatija bila zaljubljena u mene. U tom slučaju sam i ja uzvratila udarac, no nije bilo veće tučnjave niti ikakvih reakcija od školskog osoblja. Mislim da škole ne rješavaju dobro slučajeve vršnjačkog nasilja i uopće ih ne uzimaju za ozbiljno. Postoji određena tendencija da se oni ignoriraju u nadi da se problem riješi sam od sebe, a intervenira se samo u slučajevima kada su djelatnici prisiljeni reagirati zbog direktne pritužbe ili se radi o nekom vrlo ozbiljnom slučaju. Ako nema pritužbi ili nekih ozbiljnih ozljeda nitko neće ništa poduzeti, poručila je bivša učenica.
‘Ja sam se s time dosta teško nosila i iz tog razloga promijenila osnovnu školu’
S njenom tvrdnjom da neke škole ne rade dovoljno dobar posao po pitanju prevencije vršnjačkog nasilja složila se i druga djevojka s kojom smo pričali. Ona je nedavno završila fakultet, ali je zbog vršnjačkog nasilja morala promijeniti školu. Uz to, smatra kako se taj problem u školama i dalje uglavnom zanemaruje.
– Uvrede koje sam trpjela su bile većinom vezane uz fizički izgled, konkretno uz debljinu. Dobivala sam razne uvrede poput svinjo, krmačo, na papiriću koji su mi znali ostaviti na klupi dočekale su me poruke u smislu ‘ubij se’, ‘odi doma jedi kobase’ i slično. U školi od profesora većinom nije bilo pomoći već su savjeti bili u smislu da ignoriram te ljude. Ja sam se s time dosta teško nosila i iz tog razloga promijenila osnovnu školu pa su se stvari popravile, ispričala nam je još jedna djevojka.
Treća djevojka koja nam je otkrila kako je vršnjačko nasilje izgledalo u njenom slučaju ispričala nam je kako je također doživjela verbalno nasilje i to u osnovnoj školi. Doživjela ga je od strane drugih učenica iz svog razreda koje su joj dobacivale ružne riječi i pogrdne stvari.
– S vremenom sve više djevojčica prestalo družiti sa mnom. Stoga sam postala prilično usamljena i povučena. To nasilje je trajalo otprilike dvije godine i prestalo je kada sam upisala srednju školu. Oko toga se nisam konkretno požalila nikome u školi već roditeljima, no općenito smatram da škole ne rješavaju baš najbolje slučajeve vršnjačkog nasilja, smatra djevojka.
‘Navikneš se, hvala bogu još nije bilo ništa fizički’
Osim djevojaka, svoj odgovor u anketi je dao i jedan mladić koji je pripadnik gay populacije. On je pak doživio seksualno online nasilje od strane mladića njegovih godina, ali i od starijih muškaraca.
– Odgovarali su mi na storije kao ‘u što bih te je**o’ i bilo je baš ljigavih poruka. Tražili su me gole slike i slično, najčešće bi bili na seenu ili bi završili na bloku. To se događa dosta nama mladima iz gay/bi populacije, ali ne priča se o tome toliko van tog kruga ljudi. Navikneš se, hvala Bogu još nije bilo ništa fizički, ispričao nam je bivši učenik, danas student.
U medijima se tijekom prošle školske godine, dakle 2022./2023. najviše pričalo o ekstremnim slučajevima vršnjačkog nasilja koji su najčešće završili fizičkim nasiljem. Jedan od takvih slučajeva dogodio se početkom prošle nastavne godine u listopadu kada su trojica huligana pred školom ‘iscipelarila’ dječaka. Jedni su držali stražu i snimali mobitelima, a dječak je zbog dobivenih udaraca završio na hitnoj.
U rujnu 2022. učenika u dobi od 11 godina napala je skupina starijih učenika, odnosno njih 10 do 15 u jednoj osnovnoj školi u Biogradu. Pretukli su ga i gazili mu po glavi te je zbog ozljeda zadržan u bolnici na promatranju. Ravnatelj škole je tada za medije izjavio kako je škola upoznata sa slučajem, ali da napadačima ‘cilj nije bio nasilje’. Nedugo nakon toga dogodio se novi slučaj nasilja i to u Osnovnoj školi Mate Demarin u Medulinu. Žrtva napada bio je također 11-godišnji učenik kojemu je pružena liječnička pomoć, a škola je pozvala i policiju.
U Osijeku su u listopadu 2022. trojica mladića iz čista mira napali 17-godišnjaka na putu do škole. U Zagrebu je u ožujku 2023. dogodila poprilična eskalacija vršnjačkog nasilja u Zagrebu. Policija je tada čak dva puta u istom tjednu intervenirala u Sesvetama i na Trešnjevki. U prvom slučaju su dvojica maloljetnika ispred odgojno-obrazovne ustanove na Trešnjevki napala maloljetnika kojeg poznaju od ranije. U Sesvetama je tada šestero učenica presrelo maloljetnicu, također ispred odgojno-obrazovne ustanove te su ju pretukle. Oba slučaja maloljetnici su snimali mobitelima te su snimke završile na društvenim mrežama.
Nastava je tek počela, a u medijima se samo ovog rujna pisalo već o tri ekstremna slučaja vršnjačkog nasilja
Ove nastavne godine, koja traje manje od mjesec dana, već su se u medijima pojavila tri slučaja vršnjačkog nasilja. Prvi je bio na samom početku rujna kada je učenika prvog razreda zagrebačke srednje škole pretukao vršnjak iz iste škole na autobusnoj stanici. Potom ga je isti vršnjak nastavio zastrašivati, a postoji i snimka u kojem se vidi da je učenik pretučen. Ravnatelj škole otkrio je da kazne još nema jer se nastavničko vijeće još nije sastalo te je dodao da ne opravdava nasilje, ali da taj vršnjak učenika ‘nije lupio iz čista mira’.
Sljedeći slučaj vršnjačkog nasilja dogodio se 21. rujna kada je u samom centru Pule skupina mladića udarala i šamarala jednog tinejdžera. Nasilje je netko snimao te je video došao i do lokalnog portala koji ju nije objavio radi zaštite maloljetnih osoba koje su uključene u ovaj incident. Slučaj je prijavljen policiji koja je ubrzo uhitila napadače.
Nakon toga, 28. rujna, stariji učenici jedne osnovne škole u Zagrebu natjerali su mlađeg učenika, pod prijetnjom da će ga istući, da konzumira opasni duhanski proizvod snus. Iako je dječak to isprva odbio, zbog prijetnji je ipak pristao na konzumaciju nakon čega mu se ubrzo zavrtjelo u glavi. Odmah je nazvao svoju majku koja je došla po njega, a cijeli slučaj je prijavljen policiji i Centru za socijalnu skrb.
I to su samo slučajevi koji su došli do medija i javnosti, dok se oni manji, poput ovih koje su nam ispričali bivši učenici i studenti, često ne rješavaju niti na razini škole. Osim ako ne dođe do eskalacije situacije i do fizičkog sukoba u kojemu netko, najčešće žrtva napada, strada.
