Mladi psiholog iz velike firme u Hrvatskoj otkriva kako biraju zaposlenike
Pronalazak posla postao je prava muka, a oko ispravnog traženja radnog mjesta stvorila se prava znanost. Internet je prepun savjeta za uspješno zapošljavanje, pisanje životopisa i molbi, no mnogima ni to ne pomaže. Odlučili smo provjeriti s mladim psihologom koji radi u odjelu ljudskih resursa jedne velike kompanije na koji način testiraju i selektiraju kandidate, a sam nam je dao i nekoliko savjeta kojih bi se trebali držati svi koji ne žele gubiti vrijeme na burzi rada.
Nezaposlenost je velik problem s kojim se svakodnevno suočavaju tisuće mladih. Uz brojne savjete koji se mogu pronaći na internetu i u medijima, rijetko tko zna koji je zapravo recept za uspješno ‘osvajanje’ radnog mjesta. Kako bismo saznali na koji način poslodavci procjenjuju kandidate, porazgovarali smo s mladim psihologom koji radi u odjelu za ljudske resurse jedne velike tvrtke.
Kandidate se detaljno ispituje i opaža
Radi politike kompanije ne iznosimo ime iste, kao niti puno ime zaposlenika koji nam je odlučio otkriti tajne uspješnog prolaska selektivnog procesa na natječajima za radna mjesta.
Naš sugovornik Igor je studirao psihologiju i trenutno radi u odjelu ljudskih resursa, gdje svakodnevno čita na desetke zamolbi i životopisa te procjenjuje kandidate na testiranjima i razgovorima za posao. Njegov radni dan ovisi o trenutnoj situaciji na poslu i projektima.
– Ako ima puno otvorenih natječaja mogu cijeli dan pregledavati životopise. Ako su razgovori za posao taj dan onda većinu dana provedem na testiranju i intervjuima. Ako je testni dan (cjelodnevno testiranje za više pozicije ili napredovanje zvano assessment centar) tada sam cijelo dan zaokupljen testiranjem, grupnim i individualnim zadacima, opažanjem situacija i ponašanja kandidata. Općenito standardna radna mjesta gdje je svaki dan isti odlaze u prošlost, kazao nam je mladi psiholog.
Prvi je posao jako važan
Mladić koji je tek izašao s fakulteta ne može dovoljno naglasiti važnost prvog posla.
– Bez obzira na to što vam govore na faksu, vjerujte mi: prvi posao je važan – on vam omogućava da usmjerite svoju buduću karijeru u smjeru kojim želite ići. Drugim riječima, uvijek će vas procjenjivati u odnosu na ono što ste već radili, i vjerojatno ćete lakše pronaći drugi posao u branši za koju ste se odlučili već na početku, objasnio je Igor.
Budući da poslodavci obično traže određene osobine kod idealnog zaposlenika, upitali smo sugovornika da nam kaže na koji način određuju kandidate pogodne za radno mjesto.
Psihološki testovi, upitnici ličnosti i slično kao standardni dio selekcije kandidata
– Prvotno u dogovoru s nadređenima radimo opis radnog mjesta. Na taj način najbolje vidimo koji profil osobe i koje kompetencije trebamo tražiti. Nakon toga slijdi sastavljanje i objavljivanje oglasa. Prvi put filtriramo životopise i zamolbe prema uvjetima koji pišu u oglasu za posao. Tu nažalost prevelik broj ljudi otpadne jer se danas ljudi javljaju na sve. Ne mogu ih okrivljavati da nisu dobro pročitali oglas jer kada ga i pročitaju svejedno pošalju pa ako prođe, prođe. Situacija je takva.
Nakon toga slijedi drugo filtriranje jer od svih ljudi koji zadovoljavaju uvjete iz oglasa poslodavci (pogotovo veće firme) imaju luksuz uzeti u obzir samo one s najboljim radnim iskustvom i/ili obrazovanjem za to radno mjesto
Nakon toga slijedi prvi i drugi krug razgovora. Na intervjuu se svaki kandidat pojedinačno predstavlja i postavljaju se neka stručna i situacijska pitanja. Od testova se standardno koriste psihološki testovi općih sposobnosti (slično testu koji se rješava na vozačkom), upitnici ličnosti i stručni testovi. Selekcije se najčešće odvijaju ovim tokom što je dobro znati kada se prijavljujete na svoj prvi posao, objasnio je.
Ljudi sami sebe eliminiraju pogrešnim kreiranjem životopisa i molbi
Priznao je i da mnogi ljudi čine greške u pisanju životopisa i molbe, zbog čega se automatski eliminiraju.
– Prečesto kandidati pošalju istu zamolbu i životopis u istom mailu na 10ak i više poslodavaca. Iz toga se vidi da nisu bili voljni uložiti malo truda u tu zamolbu što nam ne obećava da će se truditi i na poslu. Pravilo više je manje stvarno stoji. Zamolba neka bude duga maksimalno jednu stranicu (idealno pola strane) gdje trebate jasno napisati za što se prijavljujete i zašto ste vi dobar kandidat. Tu možete istaknuti baš one uvjete koje je poslodavac naveo u oglasu, a vi ih imate – time odmah privučete pažnju.
Izbjegavajte šprance kao ‘Fakultetsko obrazovanje mi je dalo širok spektar znanja…’, ‘Vaš oglas me na prvi pogled uvjerio da sam idealan kandidat za Vas. Evo zašto:’i ‘Na toj poziciji sam se naučio samostalnosti kao i radu u timu, gdje sam trebao istovremeno balansirati obaveze ali i osobno vrijeme kao i budžet’, jer se prečesto pojavljuju a mislim da ničemu ne služe. Uvijek treba paziti na pravopis i gramatiku. Duck face/sređeni za svadbu u vrtu/selfie iz WC-a nije prihvatljiva slika za životopis (nažalost postoji razlog zašto ovo kažem).
Bitno je doprinijeti uspjehu tima, razmišljajte kao poslodavac
Mnogo mladih osoba smatra da samim time što završe faks postaju poželjni kandidati za radna mjesta u struci. To nažalost nije u potpunosti istina. Svi znamo da neki naši fakulteti ne daju svojim studentima vještine koje poslodavci trebaju (koliko vas zna složiti tablicu u Excelu koja sama računa po IF/WHEN funkciji?). Osim toga, gotovo uvijek će se za svakog kandidata koji ima samo diplomu naći isti takav kandidat koji uz diplomu posjeduje i određeno radno iskustvo. Moj savjet je – potražite studentski posao, ne mora biti vezan uz struku, poanta je da na svakom poslu stječete odgovornost i radne navike kao i vještine koje ne možete naučiti na faksu. Idealno bi bilo da upecate posao u struci gdje postoji šansa da se dokažete i usavršite dok ste još na fakultetu.
Hoće li netko biti pozvan na daljnji krug testiranja oviso o oglasu, poziciji za koju traže djelatnike, ali i o nadređenima
– Ne samo o tome koliko neki kandidat ima znanja i/ili iskustva, već i o tome kako bi se uklopio u tim i na koji način bi mogao svojim komunikacijskim vještinama i osobnošću nadopuniti rad svog odjela. Ljudi često ne razmišljaju o tome kad su kandidati i nije im jasno zašto nisu dobili posao kada su na papiru imali najbolje reference. Stavite se u poziciju poslodavca. Poslodavac uvijek želi imati najefikasniji tim što ponekad znači da neće uzeti primjerice prirodnog vođu u tim koji ima već nekoliko takvih osoba jer ta osoba unatoč svojim sposobnostima ne bi značajno pridonijela uspjehu tima, zaključio je mladi psiholog.
