Mladi su najbrojniji su članovi narodnih knjižnica, a jedan podatak iz statistike DZS-a posebno je zanimljiv
Djeca i mladi do 18 godina činili su najbrojnije članove narodnih knjižnica u Hrvatskoj, čineći 42 posto članstva u ovim knjižnicama. Najnoviji su to podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku, a posebno je zanimljiv i dio statistike koji kaže da se čak 65 posto posjeta knjižnicama u 2022. odvijalo virtualno. Najviše fizičkih posjeta privukle su osnovnoškolske i srednjoškolske knjižnice.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica objavila je statističke podatke o knjižnicama koje su djelovale na području Republike Hrvatske u 2022. godini. Ovaj izvještaj daje uvid u značajke i promjene u knjižničkom sektoru zemlje, ukazujući na rast virtualnih posjeta te obilježavajući porast fizičkih posjeta i obrazovnih događanja u knjižnicama.
Prema administrativnoj bazi Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatska je u 2022. godini brojala ukupno 1.798 knjižnica. Ova brojka obuhvaća različite vrste knjižnica, uključujući nacionalne, visokoškolske, sveučilišne, specijalne, narodne, osnovnoškolske i srednjoškolske knjižnice. Zanimljivo je da je 81 posto ovih knjižnica bilo dio drugih institucija, poduzeća ili obrazovnih ustanova.
Digitalna transformacija knjižnica
Jedan od ključnih trendova koji se ističe je rast knjižnica s pristupom internetu i modernizacija putem novih medija i tehnologija. Čak 95 posto svih knjižnica ima integriranu čitaonicu, dok njih 68 posto ima multimedijski odjel. Također, 96 posto knjižnica opremljeno je bežičnim internetom.
Knjižnice su u 2022. godini zapošljavale ukupno 4.039 osoba, pri čemu je impresivnih 90 posto stručnog osoblja uključivalo knjižničare. U izvještaju DZS-a napomenuto je kako je 85 posto zaposlenika u knjižnicama bilo ženskog spola.
Djeca i mladi najbrojniji članovi knjižnica
Članstvo u knjižnicama je također doseglo značajne brojke, s ukupno 1.156.616 članova, a 74 posto njih bilo je aktivnih korisnika u 2022. godini. Interesantno je da su žene činile 65 posto ukupnih korisnika narodnih knjižnica.
Posebno zanimljiv aspekt je dobna struktura korisnika knjižnica. Djeca i mladi do 18 godina činili su najbrojnije članove narodnih knjižnica i posjetitelje knjižničnih događanja, čineći 42 posto članstva u ovim knjižnicama. Također, 65 posto sudionika knjižničkih događanja bilo je mlađe od 18 godina, što svjedoči o značajnom doprinosu knjižnica obrazovnim aktivnostima mladih generacija.
Rast trenda virtualnih posjeta knjižnicama
U izvještaju DZS-a stoji i kako se u 2022. godini čak 65 posto posjeta knjižnicama odvijalo virtualno. No, sa stabilizacijom situacije u vezi pandemije, bilježi se porast fizičkih posjeta knjižnicama, s rastom od 11 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Osnovnoškolske knjižnice privukle su najviše fizičkih posjeta, s 91 posto, srednjoškolske sa 75 posto, dok su narodne knjižnice imale 33 posto fizičkih posjeta.
Kako se situacija normalizirala, rastao je i broj knjižničkih događanja i radionica. Tijekom 2022. godine održano je ukupno 46,993 knjižničkih događanja, od čega je čak 38,340 bilo usmjereno prema djeci i mladima. Nadalje, organizirano je 22,214 edukacijskih radionica, što svjedoči o značajnoj ulozi knjižnica u obrazovanju i kulturnom životu Republike Hrvatske.
Uz rast virtualnih posjeta i obrazovnih događanja, knjižnice u Republici Hrvatskoj nastavljaju pružati neprocjenjivu vrijednost građanima i postaju još važnijim dijelom društva u eri digitalne transformacije.
Također, nedavno smo održali redakcijski podcast u kojem smo govorili o lektirama, a možete ga u cijelosti pogledati na YouTubeu.