Mladić (18) bacio opušak i izazvao požar na zaštićenom dvorcu, nastala šteta od preko 860.000 kuna
Sredinom ožujka na dvjema kulama Starog frankopanskog grada Novigrada na Dobri na području općine Netretić došlo je do požara. Vatra se proširila s jedne kule na drugu, a drvenim konstrukcijama nije bilo spasa. Policijska uprava Karlovačka objavila je kako je za izazivanje požara osumnjičen 18-godišnji mladić koji je neporezno bacio užareni opušak cigarete.
Brojni mediji izvijestili su sredinom ožujka kako je došlo do požara na kulama Starog frankopanskog grada Novigrada na Dobri. Vatrogasci nisu uspjeli spasiti drvena krovišta koja je zahvatila vatra, taj dio zaštićenog kulturnog dobra u potpunosti je izgorio. Iz PU Karlovačke javljaju da su u vezi tog slučaja proveli su kriminalističko istraživanje nad 18-godišnjim hrvatskim državljaninom.
– Mladića se sumnjiči da je 15. ožujka neovlašteno ušao u zaključani prostor Frankopanskog grada Novigrada na Dobri u mjestu Novigrad na Dobri, općina Netretić te je bačenim užarenim opuškom cigarete izazvao požar na drvenom krovištu jugozapadne kule, a potom je zbog jakog vjetra došlo do prijenosa vatre na drvenu konstrukciju krovišta sjeveroistočne kule. Ovim događajem nastala je materijalna šteta veća od 860.000 kuna, stoji u priopćenju PU Karlovačke.
Iz policije dodaju i da će protiv 18-godišnjaka biti podnesena kaznena prijava.
Inače, Stari grad Novigrad na Dobri, zaštićeno je kulturno dobro, upisano u Registar kulturnih dobara i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Kako opisuju iz Društva prijatelja Novigrada na Dobri ‘Frankopan’, ne zna se točno kada je Stari grad sagrađen, ali se pretpostavlja još davne 1193. godine. U 15. je stoljeću postao vlasništvo krčkih knezova Frankopana, te ostaje njihov sve do propasti velikaške obitelji u Zrinsko-frankopanskoj uroti’ 1671. godine.
Utvrda je sredinom 16. stoljeća stradala nakon provale Turaka i dvorac je spaljen, ali je i obnovljen. Sredinom 18. stoljeća Stari grad došao je u ruke baruna Stjepana Patačića, a on ga je uredio u barokni plemićki dvorac. Kasnije je dvorac izmijenio još nekoliko vlasnika da bi 1939. godine postao vlasništvo Banovine Hrvatske, autonomne teritorijalne jedinice unutar Kraljevine Jugoslavije.