MMH upozorava Vladu: ‘Mladi nisu jeftina radna snaga državi’
Mreža mladih Hrvatske (MMH) je reagirala na nedavno objavljeni natječaj u kojem Ministarstvo unutarnjih poslova traži 208 osoba raznih profila za rad u okviru mjere Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Iz ove krovne organizacije mladih upozoravaju kako je spomenuti natječaj ‘novi primjer zloupotrebe mjere SOR-a’ te pozivaju Vladu RH da razmisli o drugoročnim posljedicama za radnike koji se stvaraju ovakvom ‘nekvalitetnom i neselektivnom politikom zapošljavanja’.
Foto: srednja.hr
Krovna organizacija mladih u Hrvatskoj MMH reagirala je na MUP-ov natječaj, objavljen 24. kolovoza. Oni smatraju da je to novi primjer zloupotrebe mjere Stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR).
Veliki broj mladih na stručnom osposobljavnju zabrinjavajući trend
Na svojim službenim stranicama MMH poziva Vladu RH ‘da razmisli o dugoročnim posljedicama za radnike koje se stvaraju ovakvom nekvalitetnom i neselektivnom politikom zapošljavanja, a koja MUP-u i drugim poslodavcima omogućava ovakvo postupanje.’
Navode kako su ovaj natječaj MUP-a gdje se traži 208 ljudi, kao i sličan koji je objavio u svibnju HRT tražeći 51 osobu, izrazito zabrinjavajući.
– Naime, velikim dijelom ovdje se radi o poslovima koji su se ranije obavljali u sklopu pripravništva, koje bi zaposlenima osiguralo ugovor o radu te primjereniju plaću. Osim toga, za neka radna mjesta, kao što je glazbenik u orkestru HRT-a, mladi sa završenom Glazbenom akademijom i više su nego kvalificirani bez dodatnog stručnog osposobljavanja, navodi se u reakciji MMH.
Dodaju i kako se SOR nažalost koristi kao mjera koja je predviđena za sve mlade, neovisno o njihovim stvarnim potrebama i uzrocima njihove nezaposlenosti.
U SOR treba uključiti one koji nakon završetka obrazovanja imaju nedostatke u praktičnom znanju i iskustvu
Iz Mreže mladih Hrvatske se pitaju može li mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa pomoći mladima, budući da po njihovom sudu nema strukturirane evaluacije ishoda i kvalitete SOR-a.
– Nužno je što prije započeti s vrednovanjem ishoda nakon izlaska iz mjere, što trenutno nedostaje, te krenuti s većim ulaganjima u one mjere koje zbilja dovode do zapošljavanja. SOR bi prvenstveno trebao služiti mladima da nakon obrazovanja nadoknade eventualne nedostatke u praktičnom znanju i iskustvu u struci, stoji u očitovanju MMH.
Dodaju i kako zbog toga u mjeru stručnog osposobljavanja treba uključivati mlade kod kojih je takav manjak vještina jasno detektiran kao prepreka zapošljavanju, a ne sve one čija je nezaposlenost rezultat trajno nepovoljne gospodarske situacije koja se direktno reflektira na tržište rada.
Umjesto ugovora o radu mladima stručno osposobljavanje
Još uvijek je na snazi zabrana zapošljavanja u javnim službama pa državne institucije rješavaju problem manjka vlastitih kapaciteta neprestalnim angažmanom novih kandidata putem SOR-a, čime se zamjenjuje zapošljavanje putem ugovora o radu, također smatraju u Mreži mladih Hrvatske.
– Zabrinjavajuć je i podatak da je, od ukupnog broja mladih koji su prošli kroz SOR u javnom sektoru, tek nešto manje od 40 posto pronašlo posao unutar šest mjeseci od završetka SOR-a.
Država tako indirektno umanjuje prava (mladih) osoba koje ulaze u javnu službu, u situaciji kad se ona sama nema hrabrosti suočiti s potrebom sveobuhvatne reforme javnog sektora, stoji u obraćanju MMH.
Za kraj se pitaju ako se ovakvi trendovi nastave – čemu se u perspektivi mogu nadati mladi koji izlaze na hrvatsko tržište rada?
