Možemo nam je otkrio planove za mlade: U školama žele smanjiti pritisak ocjena
Parlamentarni izbori su zakazani 17. travnja. Političkih pitanja je mnogo, ali pitanja obrazovanja i rad za mlade često biva sekundarni prioritet kada se govori o izbornim programima. Stoga smo poslali upite najvećim hrvatskih strankama. Pitali smo ih šest konkretnih pitanja koji se tiču mladih i što bi oni učinili za učenike i studente da osvoje vlast. Njihove odgovore prenosimo u cijelosti, redoslijedom kojim su pristigli. Među ključnim prijedlozima stranke Možemo ističu se pravičan i uključiv obrazovni sustav te prehrana u studentskim menzama sa zdravim, lokalno uzgojenim namirnicama.
Foto: Možemo
Možemo je osnovan 14. ožujka 2019. godine. Deklarirani su kao zeleno-lijeva politička stranka. Umjesto predsjednika, imaju dvoje koordinatora stranke Sandru Benčić i Tomislava Tomaševića. Tomašević je od 2021. godine gradonačelnik Zagreba, a Sandra Benčić, njihova kandidatkinja za premijerku, u saboru je od 2020. godine. U svom radu, Možemo se zalaže za zaštitu okoliša, zaštitiu žena, svih manjina te žele društvo jednakosti.
– Mi smo zelena ljevica koja nudi viziju Hrvatske kao zemlje dobrog života u kojoj država brine za sve svoje građane i štiti ih. Zemlje u kojoj je ekonomija usmjerena na ostvarenje dostojanstvenih plaća i uvjeta rada, energetske i prehrambene samodostatnosti, zelene tranzicije i povezivanja znanja, istraživanja i razvoja s gospodarstvom koje stvara robe i usluge potrebne za suočavanje s najvećim izazovima današnjice poput klimatske krize, naveli su pri predstavljanju svog izbornog programa.
Što ocjenjujete najvećim problemom za mlade u Hrvatskoj i kako ga riješiti?
Ključni problem je izostanak autonomije. Mladi nemaju autonomiju po pitanju stanovanja – jako kasno izlazimo iz obiteljskih domova, a kad izađemo, izbor nam je loš i skup. Nemamo autonomiju po pitanju rada – previše nas i prečesto se odlučujemo za poslove van struke i interesa kako bismo preživjeli. Nemamo autonomiju po pitanju odlučivanja i sudjelovanja u demokraciji – ona nam je oteta te poklonjena Mladeži HDZ-a.
Naša programska vizija je povratak autonomije mladima. Provedbom našeg programa svi mladi će imati veće šanse odlučivati o svom životu, gdje i kako će živjeti te kako i za koga će raditi. Imat će pravo odlučivati o politikama koje se tiču njih i o radu institucija u kojima se nalaze, poput Savjeta mladih, učeničkih vijeća, itd.). Zdravstvene usluge, naročito one vezane za mentalno zdravlje kroz javno zdravstvo u pravilu su nedostupne. U obrazovanju se društvene nejednakosti očituju od početka školovanja, a karakterizira ih razlika u pristupačnosti izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. Na višim razinama obrazovanja uočljiva je razlika između onih koji moraju raditi kako bi plaćali svoj studij i onih koji to ne moraju.Stoga je naš cilj mladima omogućiti kvalitetne zdravstvene i obrazovne institucije.
Što Vaš program može ponuditi učenicima osnovnih i srednjih škola, a što studentima?
U programu navodimo nekoliko prioritetnih ciljeva među kojima su i bolja skrb za fizičko i mentalno zdravlje mladih i pravičan i uključiv odgojno-obrazovni sustav. Naime, na nižim razinama obrazovanja kao gorući problem identificirali smo stres koji djeca i mladi osjećaju zbog sustava vrednovanja u školama. Naš program najavljuje uvođenje novog modela vrednovanja koji za cilj ima i smanjivanje pritiska ocjena. Svjesni smo i da nemaju svi učenici i studenti pozitivna obrazovna iskustva. Neki nemaju uvjete za učenje kod kuće, nekima je zbog različitih teškoća teže pratiti nastavu, nekima slabije poznavanje hrvatskog jezika otežava učenje. Naš program usmjeren je na promjene u odgojno-obrazovnom sustavu kako bi učenici u nepovoljnom položaju dobili pozitivnije obrazovno iskustvo. To uključuje mjere od osiguravanja adekvatne financijske potpore (veći broj stipendija i veći iznos stipendija) do veće dostupnosti stručne podrške. Na visokim učilištima planiramo potaknuti osnivanje ureda za pravičnost i uključivost koji bi pružao podršku studentima kojima je ona potrebna.
Kako ocjenjujete stanje osnovnoškolskog, a kako srednjoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj? Što biste promijenili po tom pitanju, na koji način i u kojem razdoblju vašeg četverogodišnjeg mandata kroz koje vrijeme u četverogodišnjem mandatu?
Naših pet prioriteta za odgojno-obrazovni sustav ukazuju na to što sve smatramo nedostatnim u postojećem sustavu. U programu predlažemo konkretne mjere za bolju skrb za fizičko i mentalno zdravlje mladih, unapređenje pravičnosti i uključivosti odgojno-obrazovnog sustava, povećanje participacije djece i mladih u njihovim zajednicama, ‘ozelenjavanje’ odgojno-obrazovnih ustanova, odgovorno i smisleno korištenje tehnologije te jačanje otpornosti odgojno-obrazovnih ustanova na krizne situacije od tragičnih incidenata, poput potresa i poplava. Između ostaloga, stavit ćemo snažniji naglasak na sadržaje vezane uz seksualna i reproduktivna prava i zdravlje te građanski odgoj i obrazovanje, kao i na sadržaje koji doprinose ekološkoj održivosti, poput izgradnje školskih vrtova (unutar ili izvan školske zgrade) i proizvodnje vlastite hrane. Poticat ćemo i provedbu projekata koji osmišljavaju djeca i mladi. Ono što nam se čini posebno problematičnim jest što rad u odgoju i obrazovanju postaje sve manje poželjan, pa jedan od naših prioriteta sadrži nekoliko mjera kojima to želimo promijeniti od politike plaća do razrađenijeg normiranja rada i sustava nagrađivanja učitelja i nastavnika.
Kako ocjenjujete kvalitetu visokog obrazovanja u Hrvatskoj i što biste osnovnoškolskog, a kako srednjoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj?
Kvalitetan sustav obrazovanja jest onaj koji doprinosi osobnoj i društvenoj dobrobiti te ekološkoj održivosti. Kako bismo to ostvarili potrebno je provesti više mjera. Neke od mjera koje predlažemo u programu za visoko obrazovanje uključuju povećanje broja i iznosa državnih stipendija za studente u nepovoljnom položaju, osiguravanje prehrane u studentskim menzama koja se temelji na zdravim i lokalno uzgojenim namirnicama, poticanje međufakultetske i međuodjelne izbornosti te interdisciplinarnih studija, kao i suradnju između visokih učilišta i privatnih, civilnih, javnih i državnih institucija i organizacija.
Mladi se često žale i na nemogućnost pronalaženja stana. Kako planirate riješiti stambenu politiku za mlade?
Ključna strategija naše stambene politike jest povećanje javnog stambenog fonda. Umjesto propalih HDZ-ovskih mjera poput APN-a i POS-a koji dokazano dižu cijene nekretnina te proračunska sredstva daju bankama, mi želimo proračunskim sredstvima otkupljivati postojeće i graditi nove stambene kapacitete koje će država ponuditi u najam svojim građanima. Uz to, ukinut ćemo porez na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine, što će pomoći mladima i mladim obiteljima da se osamostale. Nadalje, planiramo donijeti novi Zakon o najmu, jer je postojeći zakonodavni okvir iz 1996. godine loš. Usto što se uopće ne provodi – mnogi mladi ugovore o najmu uopće nemaju, a ako ih imaju oni ih adekvatno ne štite od otkaza najma ili iznenadnog povećanja cijena stanarine.
Među Vašim kandidatima, na kandidacijskim listama na izborima, koji od njih je najmlađi, u kojoj je izbornoj jedinici i koliko ima godina? Koliko ste zadovoljni interesom mladih za politiku i interesima mladih za Vašu stranku? Možete li probati sve Vaše kandidate koji su mlađi od 30 godina, ako ih imate?
Naša najmlađa kandidatkinja je Elena Komarić, koja ima 21 godinu i nositeljica je naše liste u 11. izbornoj jedinici, a naš 22-godišnji šibenski gradski vijećnik Ivan Slavica drugi je na listi u 9. izbornoj jedinici! Osim njih imamo još 13 kandidata i kandidatkinja do uključivo 30 godina u 9 različitih izbornih jedinica, od toga njih 6 u ‘gornjoj polovici’ liste. Zadovoljni smo s pozicijom mladih na listama Možemo!, pogotovo uzevši u obzir da su svi izabrani na unutarstranačkim izborima, što ukazuje na to da i naše članstvo vjeruje mladima i prepoznaje njihov potencijal. Interes mladih za politiku je tema koje se često dotičemo. Vjerujemo da su mladi zainteresirani za politiku, ali ih je politika kakvu poznajemo i s njom se institucionalno susrećemo nebrojeno puta razočarala. Zato su se brojni mladi okrenuli neformalnoj politici kroz aktivizam i nevladine udruge. Mi taj oblik djelovanja podržavamo i nastojimo osluškivati potrebe koje mladi izražavaju kroz civilno društvo. Osim toga, ipak želimo biti i stranka koja mladima ulijeva povjerenje u formalnu politiku i vjerujemo da mladi to prepoznaju. To govore i brojke po kojima smo najpopularnija stranka među mladom populacijom.
1. Izborna
10. Tonko Bogovac
12. Luka Kamenečki
13. Matko Dujmović
14. Jan Kruhak
2. Izborna
7. Dorotea Šafranić
3. Izborna
5. Dorotea Strelec
4. Izborna
5. Marko Berberović
5. Izborna
8. Michelle Wiesenauer
11. Mislav Šajatović Šuba
6. Izborna
8. Ivana Brajdić
9. Izborna
2. Ivan Slavica
10. Izborna
10. Stjepan Mišić
11. Izborna
1. Elena Komarić
2. Borna Lozo
4. Leonardo Pierobon
Svaku stranku koja nam se izjasnila o svom programu za politiku i mlade možete provjeriti ovdje.
