Mreža stručnjaka o cjelodnevnoj školi: Nije stavljen dovoljan naglasak na jedan od najvažnijih ciljeva
Prije nešto više od dva tjedna Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je eksperimentalni program cjelodnevne škole. Jedna od ključnih zadaća ovog programa jest smanjiti razlike u postignućima različitih skupina učenika te ‘povećati obrazovnu jednakost, pravednosti i pravičnost u školama’. Da je to zaista moguće ostvariti kroz uvođenje cjelodnevne škole, smatra mreža Cjeloživotno učenje koja okuplja 60 stručnjaka iz 30 organizacija diljem Hrvatske. No upravo na taj važan cilj, ističu, u programu nije stavljen dovoljan naglasak.
foto: Pexels
U pedesetak škola ove bi jeseni trebao ući eksperimentalni program cjelodnevne škole, a onda od 2027./2028. cjelodnevna bi se škola trebala provoditi u svim školama u Hrvatskoj. Oko eksperimentalnog programa održana je i u četvrtak zaključena javna rasprava na koju je pristiglo skoro 2.800 komentara. Javili su se i brojni stručnjaci oko promjena na informatici, koja će se u nižim razredima izvoditi jedan obvezni, umjesto dva izborna sata tjedno. Prije nekoliko dana o programu se razgovaralo i u samom Saboru, na okruglom stolu koji je organizirao SDP, a na neke od komentara osvrnuo se i ministar Radovan Fuchs.
‘Izuzetno je važno staviti naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti’
Svoj komentar na program ima i mreža Cjeloživotno učenje za sve, koja okuplja stručnjaka iz 30 organizacija diljem Hrvatske, uključujući organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i jedan znanstveni institut. Slažu se kako uvođenje cjelodnevne osnovne škole može bitno pridonijeti smanjivanju razlika u obrazovnim postignućima u Hrvatskoj i poboljšati obrazovne ishode učenika iz skupina u nepovoljnom položaju. Međutim, ističu, u trenutnom nacrtu eksperimentalnog programa Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne stavlja dovoljan naglasak na taj važan cilj.
Postizanje tog cilja, navode, podrazumijeva otvaranje prostora za pružanje individualizirane podrške učenicima u nepovoljnom položaju, ali i puno više prostora za školske preventivne programe i programe socijalno-emocionalnog učenja, kako je predviđeno postojećim pravilnicima, kurikulumima međupredmetnih tema i obrazovnim politikama.
– Mreža Cjeloživotno učenje smatra kako je izuzetno važno staviti naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti u Hrvatskoj, no analizirajući ovaj eksperimentalni program taj naglasak je vidljiv samo u uvodu i ciljevima, dok u samom opisu programa nedostaje naglasak na načelima pravičnosti i uključivosti te na posebnim mjerama za skupine u nepovoljnom položaju. Bez svjesnog naglaska na zadovoljavanje potreba skupina u nepovoljnom položaja te bez jasnog integriranja pravičnosti u sve dimenzije programa neće se moći postići željeni učinak. Drugim riječima, poboljšanje obrazovnih postignuća učenika iz skupina u nepovoljnom položaju neće se postići samim time što će boraviti u školi veći broj sati, već je potrebno u programu planirati ciljane mjere koje će utjecati ne samo na njihova bolja obrazovna postignuća već i jačanje njihove psihološke, emocionalne i socijalne dobrobiti, navode iz mreže Cjeloživotno učenje za sve.
Tko čini Mrežu Cjeloživotno učenje?
Radni uvjeti učitelja i nastavnika moraju biti bolji
Uz navedeno, stručnjaci okupljeni u ovu mrežu prvenstveno smatraju da je presudno za uspjeh cjelokupne reforme osiguravanje boljih i atraktivnijih radnih uvjeta učitelja i nastavnika (posebice nedostatka nastavnika u STEM području, koji kritično nedostaju u sustavu). Ključno je, navode, i osiguravanje ciljanog profesionalnog usavršavanja učitelja i nastavnika u području pravičnosti i uključivosti te osiguravanje da infrastrukturna ulaganja također adresiraju potrebe skupina u nepovoljnom položaju.
U nastavku u cijelosti prenosimo sve komentare i prijedloge mreže Cjelodnevno učenje za sve na Eksperimentalni program cjelodnevne škole. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
