Na burzi aktivna 23 oglasa za kuhare u osnovnim školama: ‘Uvjeti rada nisu takvi da bi privukli nove radnike’
Osim infrastrukturnih problema, problem koji je ponovno došao u fokus javnosti nakon uvođenja besplatnih obroka u osnovne škole onaj je vezan uz nedostatak kuhara. Da bi ih škole mogle zaposliti potrebno je odobrenje Ministarstva. No, to je bilo problematično i ranije – iz Sindikata hrvatskih učitelja upozoravaju da se nakon prestanka odnosa radnika odobrenja jednostavno nisu izdavala. Preglednom oglasa za posao na HZZ-u trenutno su za kuhare u osnovnim školama raspisana 23 oglasa, ali iz sindikata ističu i da se često na oglase ne prijavljuje nitko.
Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja| foto: srednja.hr/Unsplash
Na samom početku polugodišta u sve osnovne škole ušla je nova mjera za preko 300 tisuća učenika – besplatni školski obroci. U ovu svrhu iz proračuna se izdvaja 550 milijuna kuna. U ocjeni stanja prilikom promjene Zakona o odgoju i obrazovanju, što je bio preduvjet za uvođenje mjere, iz Ministarstva su naveli kako je u školskoj godini 2021./2022. prehrana bila organizirana u 815 od 924 (89,46 posto) matične škole te 700 od 1.115 (62,78 posto) područnih škola, pri čemu neke nemaju školsku kuhinju i blagovaonicu.
Na burzi trenutno aktivna 23 oglasa za kuhare u osnovnim školama
No, osim infrastrukturnih problema s kojima se škole suočavaju te zbog kojih mnoge od njih niti ne nude tople obroke, ponovno je u fokus došao problem o kojemu se u obrazovnim krugovima govorilo i ranije – nedostatak kuhara. Iz Ministarstva su nam u listopadu rekli kako je u više od 720 osnovnih škola zaposleno preko 1.300 kuhara, ali i obećali da će odobravati nova zapošljavanja ‘u skladu s objektivnim potrebama’.
Pregledali smo trenutne oglase za poslove na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Za posao kuhara, jedno od traženijih zanimanja, posebice na obali, aktivan je 571 oglas (stanje na dan 20. siječnja u 14:24, op.a.). Većina njih, očekivano, odnosi se na zapošljavanje u ugostiteljskim objektima, a nešto manje u bolnicama, domovima za starije te – školama.
Konkretno, kada su u pitanju škole aktivna su 23 oglasa za posao u osnovnim školama, njih četiri za rad u srednjim školama te tri za rad u učeničkim domovima.
Na oglase ne stižu prijave jer uvjeti u školama ne privlače nove radnike
Iako je problem zapošljavanja kuhara stavljen u fokus nedavno kada je ova mjera uvedena u škole, ističe Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, škole se već odavno susreću s problemima zapošljavanja kuhara.
– Jedan je od većih problema je taj da se ne izdaju odobrenja za nova zapošljavanja nakon prestanka radnog odnosa radnika na postojećem radnom mjestu. Različita su iskustva iz različitih dijelova Hrvatske, ali svakako je još jedan od problema i taj što se na raspisane natječaje za radna mjesta kuhara/kuharica na neodređeno vrijeme osobe niti ne prijavljuju, pogotovo ako se natječaj raspisuje za manje od punog radnog vremena ili na određeno vrijeme ili oboje. Naime, uvjeti rada u školama nisu takvi da bi privukli nove radnike, na što sustavno ukazujemo. Mada se u medijima i od samog resornog ministarstva uglavnom predstavlja problematika nedostatka radnika koji obavljaju poslove učitelja u STEM području u osnovnoj školi, problem je puno dublji, jer općenito nedostaje širok profil radnika za rad u odgojno – obrazovnom sustavu, kaže Šprem za srednja.hr.
Upozorava i na jednu promjenu koja se događala u zadnjih petnaest godina. Prvotno su mliječni i topli obroci bili organizirani tek u nešto manje od sedam posto škola, a do završetka školske godine 2020./2021., u tek u nešto manje od dvadeset posto redovitih državnih osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. No, uvjeti rada radnika zaposlenih na radnom mjestu kuhara, naglašava Šprem – nisu se promijenili u pozitivnom smislu.
– Rješenje problema nedostatka radnika u sustavu je uvijek poboljšanje položaja i uvjeta rada zaposlenika, što se unutar osnovnoškolskog obrazovanja može ostvariti već i samim poštivanjem postojećih propisa, u ovom konkretnom slučaju Pravilnika o djelokrugu rada tajnika i te administrativno – tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi, a kojim se propisuje popis poslova, broj izvršitelja i količina radnog vremena na poslovima kuhara u osnovnoj školi. Zakonom o odgoju i obrazovanju je regulirano kako popis poslova, broj izvršitelja te količinu radnog vremena na administrativno – tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u školskoj ustanovi (a time i na poslovima kuhara) propisuje ministar, navodi Šprem.
U cjelodnevnoj školi učenicima će morati biti ponuđena barem dva obroka
Plan je Ministarstva uvođenje cjelodnevne škole u kojoj bi učenici osmoljetki trebali u školama ostajati do 15 sati, s mogućnošću produženja do 17. Šprem navodi da bi se učenicima trebala osigurati sva obroka dnevno, isto kao i onima u produženom boravku.
– Nastavno na podatke iz kojih je vidljivo da je organizacijom i mliječnih i toplih obroka obuhvaćena jedva petina redovitih osnovnih škola, dodatno problemima koji se pojavljuju zbog nedostatka radnika za obavljanje poslova kuhara u osnovnim školama, jasno je da su nužna poboljšanja uvjeta rada i položaja zaposlenika, što može biti riješeno konkretnim i kvalitetnim planom resornog ministarstva za buduće razdoblje, kaže Šprem.
Ne smije se, naglašava, zanemariti činjenica i da se neke osnovne škole, većinom područne, nalaze na teško pristupačnim mjestima.
– Ovih dana, kada razgovaramo o problematici financiranja obroka učenicima osnovnih škola, potrebno je ukazati i na problematiku osnovnih škola smještenih na otocima, s malim brojem učenika (npr. manje od pet). Iz toga se nameće pitanje kako će se u budućnosti i u takvim slučajevima organizirati cjelodnevna nastava i prehrana učenika, naglašava Šprem.
Iz Ministarstva su lopticu na organizaciju besplatnih školskih obroka prebacili na osnivače, u većini slučajeva lokalnu vlast. Šprem upozorava da su tek neki od njih ulagali u izgradnju i opremanje škola, no u pojedinim županijama kronično nedostaju blagovaonice i kuhinje.
– Različit pristup lokalnih vlasti, odnosno osnivača škola odgoju i obrazovanju, a koji onda dovodi do različitih uvjeta boravka učenika u školi i njihovog odgoja i obrazovanja, primjeri su iz kojih ukazujemo resornom ministarstvu potrebu osiguranja jednakih uvjeta odgoja i obrazovanja učenika u školama i boravka učenika, a koji trebaju biti u ingerenciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, smatra Šprem.
‘Pitanje položaja zaposlenika s najnižim primanjima u sustavu javnih službi potrebno je što prije korigirati’
Pregovori za granske kolektivne ugovore u školstvu već kasne jer su postojeći ugovori istekli, na što su sindikati i upozorili ministra. No predmet tih pregovora, kaže Šprem nisu koeficijenti složenosti poslova. Vlada odluke o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama donosi Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.
– Pitanje položaja zaposlenika s najnižim primanjima u sustavu javnih službi potrebno je što prije korigirati, sukladno dogovoru sindikata javnih službi s predstavnicima Vlade tijekom pregovora za Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru, izmjenom Uredbe o koeficijentima, kaže nam Šprem.
Za kraj navodi i da je u pripremi i izrada novog Zakona o plaćama u javnim službama, a rad radne skupine za izradu Zakona o plaćama u javnim službama, u čijem radu sudjeluje i Matica hrvatskih sindikata, započeo je 22. prosinca.
– Zakonom treba utvrditi strukturu platnih razreda i koeficijenata koja se temelji na vrednovanju radnih mjesta korištenjem međunarodno priznate metodologije bodovanja, zaključuje Šprem.
