Na internetu lako postajemo meta nasilja i zlostavljanja: 8 načina kako se zaštititi
Cyberbullying, zlostavljanje, nasilje. Na internetu lako postajemo nečija meta, a ne znamo uvijek kako se protiv toga boriti. Za Međunarodni dan sigurnijeg interneta, koji se obilježava danas, 7. veljače, donosimo vam 8 načina kako se zaštiti na internetu.
foto: Unsplash
Kad je uveden, internet nam je otkrio svijet kakav ranije nismo poznavali. Povezao nas je s ljudima, informacijama i najudaljenijim krajevima svijeta. Na internetu svatko može biti tko želi. I dok to predstavlja emancipaciju na nekoj novoj razini, vidjeli smo u nebrojenim primjerima, da može biti pogubno.
Cyberbullying, zlostavljanje, nasilje. Na internetu lako postajemo nečija meta, a ne znamo uvijek kako se protiv toga boriti. Povodom Međunarodnog dana sigurnijeg interneta, koji se obilježava danas, 7. veljače, donosimo vam 8 načina kako se zaštiti na internetu.
Roditelji, pratite što vam djeca rade
Vaša djeca, posebno tinejdžeri, svim će se silama truditi sakriti od vas što rade na internetu i društvenim mrežama. Normalno je da ne žele da znate svaku stvar iz njihova života. I dok je u redu da poštujete privatnost svog djeteta, morate paziti i na njegovu ili njenu sigurnost.
Reći ćemo vam to izravno – kao roditelj morate znati s kim vaše dijete komunicira, koga prati i kakve sadržaje pregledava na internetu. To ne znači da ćete njemu ili njoj svaki dan uzimati mobitel na provjeru i čitati svaku poruku. Ne, ali određena vrsta roditeljske kontrole, koju nudi većina aplikacija društvenih mreža, je i više nego poželjna.
Znajte s kim razgovarate
Sad kad smo prošli vaše roditelje, red je da se i vama obratimo. Znamo da njih nećete uvijek shvatiti ozbiljno. Ali shvatite nas koji smo sve to što vi sada prolazite, već prošli. Kada komunicirate online, znajte s kim razgovarate. Iza anonimnih profila može biti doslovno bilo tko.
Onaj tko se predstavlja kao 16 godišnji mladić bože biti seksualni prijestupnik od 60 godina. U manje ekstremnim slučajevima, može biti haker koji želi dobiti neke od vaših podataka kako bi vas ucjenjivao ili vam ukrao novac. Zlatno pravilo je, dakle, znajte s kim razgovarate i izbjegavajte anonimne osobe. Ako ste se već upustili u razgovor, što nikako ne preporučujemo, ne otkrivajte detalje iz svog života.
Ne otkrivajte sve iz svog života
Ovo zaslužuje posebno objašnjenje. Ako je osoba preko puta vas anonimna, a vi joj otkrivate detalje iz svog života, to vas dovodi u nepovoljan, ranjiv položaj. Toj osobi ne znate ni ime, a ona možda već zna cijelu vašu obiteljsku povijest i dnevnu rutinu. Osim toga, nemojte javno dijeliti sve detalje iz svog života.
Internet je doslovno mreža korisnika i podataka. Jedan podatak može dovesti do drugog, drugi do trećeg, i tako dalje. U nekoliko trenutaka o vama osoba može saznati nešto što niste spremni podijeliti sa svijetom. Isto tako, može doći i do drugih osoba u vašem životu koje ne želite izlagati strancima.
Ne dijelite olako svoje osobne podatke
Kao što ne idete po ulici sa svojom osobnom, OIB-om, datumom rođenja i adresom stanovanja, nemojte to raditi ni online. Vaši osobni podaci su vaši osobni podaci, i morate biti poprilično oprezni s njima. Previše je priča o iskorištenim podacima na temelju kojih su se sklapali ugovori što vam može napraviti popriličnu novčanu štetu.
K tome, predatorima na internetu, a nemojte misliti da ih nema, vrlo lako može otkriti vašu adresu stanovanja, školu ili faks koje pohađate, a isto kao što smo i ranije spomenuli, izložiti opasnosti i neke vaše bližnje, članove obitelji, braću i sestre.
Nemojte se ‘checkirati’ na svakoj lokaciji
Ima jako puno zanimljivih mjesta i aktivnosti i, ako itko, mi, novinari koji pišemo o mladima i za mlade – to razumijemo. Razumijemo i vašu potrebu da nekada podijelite gdje se nalazite i što radite. No, imajte jednu stvar na umu. Kada podijelite gdje ste, posebno ako imate javan profil, svi koji to vide znat će gdje ste.
Ne samo vaši prijatelji, pratitelji, obožavatelji, već i oni koji nemaju dobre namjere. I ne, ovo nije pretjerivanje. Neki naši domaći influenceri su podijelili priče kako su ih pratitelji na društvenim mrežama – doslovce – krenuli pratiti u stvarnom životu, na ulici.
Zato, ako se i želite ‘checkirati’ u novom kafiću ili na nekom super partiju, možda bi bilo bolje da pričekate s objavom dok ne odete s te lokacije. Ipak, tu bi trebali obratiti pozornost na to da ipak ne otkrivate svoju cijelu rutinu. Recimo, ako svaki dan idete na neko mjesto u točno određeno vrijeme, možda bi bilo bolje propustiti ‘checkirati’ se na takvim lokacijama.
Ne dijelite tuđe fotke bez pristanka
Osim što je od prošle godine osvetnička pornografija, dijeljenje eksplicitnih fotografija drugih, protuzakonita, to je jedna od najgorih stvari koje možete učiniti na internetu. Bilo da je netko vama poslao eksplicitnu ili ne-eksplicitnu fotografiju, ne biste je trebali dijeliti okolo bez tuđeg pristanka.
Ako se na tim fotkama ili videima, još gore, nalazi sadržaj seksualnog odnosa, tim više to ne biste trebali dijeliti. Za sve to možete kazneno odgovarati za niz kaznenih djela među kojima je i dječja pornografija, a osim toga, nekome vršnjaku ili vršnjakinji možete zadati ozbiljne traume.
Kada vidite govor mržnje, prijavite ga
Govor mržnje, prijetnje, pozivanje na mržnju, nasilje, premlaćivanje, ubijanje, šikaniranje drugih ljudi ili skupina ljudi zbog boje kože, nacionalnosti, vjere, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili samo zbog toga što ih netko smatra slabijima… Sve to trebali biste prijaviti.
Prijaviti sve to možete prvo društvenim mrežama i platformama na kojima se nalaze takvi komentari. Svi oni imaju mehanizme, doduše ne baš učinkovite, putem kojih možete prijaviti ovakve neželjene oblike ponašanja. Ako se radi o direktnoj prijetnji koja uključuje poziv na nasilje, batine ili smrt, uvijek to možete prijaviti policiji putem Red Button prijave.
Ako vam je teško, pitajte za pomoć
Najvažnije od svega, znajte da niste sami. Ako se osjećate potišteno, usamljeno, povrijeđeno ili samo želite nekoga tko će razumjeti kroz što prolazite trenutno na internetu, uvijek postoje ljudi kojima se anonimno možete obratiti. Centar za sigurniji internet ima liniju 0800 606 606 gdje se možete javiti sa svim pitanjima, a oni će vam dati savjet.
Hrabri telefon ima web stranicu sa savjetima za sve, od djece preko tinejdžera pa do odraslih, a djeca i maloljetnici mogu im se javiti na broj 116 111. Ako ste punoljetni, za savjet, psihološku i/ili pravnu podršku uvijek se možete javiti u Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja na 116 006.
U slučaju da vi ili netko koga znate ima suicidalne misli ili je žrtva cyberbullyinga i druge vrste nasilja, možete se javiti na Psihološki centar TESA. Psihološko savjetovanje je dostupno putem telefona za psihološku pomoć na 01 48 28 888 svakog radnog dana od 10 do 22 sata.
POSJETITE OVU STRANICU
Niz državnih institucija, privatnih firmi i udruga ima zajedničku web stranicu za Dan sigurnijeg interneta. Tamo možete pronaći mnoštvo informacija, riješiti kviz o sigurnosti na internetu, a možete im se i javiti te prijaviti negativne pojave na internetu, ali i tražiti savjet. Toj web stranici možete pristupiti ovdje.
