Na pomolu velike promjene u strukovnim školama: Stiže modularna nastava, novosti i u odabiru smjera
Strukovno obrazovanje i osposobljavanje dominantan je oblik srednjoškolskog obrazovanje u Hrvatskoj te je njegova zastupljenost bila iznad 70 posto, dok je posljednjih godina taj postotak pao ispod tog postotka. Upravo će taj oblik obrazovanja uskoro doživjeti veliku reformu – odmiče se od ‘tradicionalnog’ oblika nastave i uvodi se modularni oblik, a neki će učenici svoje zanimanje birati tek nakon jedne ili dvije godine srednje škole, ovisno o tome pohađaju li trogodišnju ili četverogodišnju strukovnu školu. Kako će sve to izgledati te zašto se ovakva velika promjena uvodi u školstvo, otkrili su nam iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Strukovna zanimanja/ foto: Get involved in EP4A: European Partnerships for Apprenticeships
Jedna od najvećih modernizacija strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina trebala bi uskoro zaživjeti. Velik broj nastavnika, ravnatelja i ostalih stručnih osoba iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih od 2018. godine radi na izradi 120 novih kurikuluma za strukovne škole te na uvođenju modularne nastave.
Modularna nastava i biranje smjera nakon prvog ili drugog razreda srednje
Na 6. Danima strukovnih nastavnika predstavljen je model izvođenja nastave u strukovnim školama, a jedna od bitnijih novosti za buduće srednjoškolce jest ta da će neki svoje zanimanje birati tek nakon prvog ili drugog razreda. O tome u kojem razredu će birati ‘smjer’, ovisi traje li njihovo srednjoškolsko školovanje tri ili četiri godine.
No, da se takav model uvede, proći će još dosta vremena. Prije svega potrebno je dovršiti izradu novih 120 kurikuluma, koja se očekuje do ožujka 2023. godine te provesti edukaciju nastavnika za provođenje modularne nastave koja se uvelike razlikuje od one ‘tradicionalne’. O tome smo razgovarali s Agencijom za strukovno obrazovanje koji su nam detaljno objasnili ovu reformu strukovnog obrazovanja.
– Ostvarivanje načela, vrijednosti i ciljeva definiranih Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.), gdje su u prvome planu značajnije povezivanje svijeta rada sa strukovnim obrazovanjem putem primjene prikladnih oblika učenja temeljenih na radu te poticanja učenika na što samostalnije i odgovornije učenje, ogleda se u primjeni modularnoga strukturiranja i organiziranja kurikuluma, a potom i procesa učenja i poučavanja. Modularnim planiranjem, programiranjem i organiziranjem procesa učenja i poučavanja želi se postići korisnost i atraktivnost strukovnog obrazovanja. U tom se smislu odmiče od tradicionalnoga razredno – satno – predmetnoga sustava i nastoje se povezati ishodi učenja i na njemu utemeljeni sadržaji za učenike na što smisleniji i korisniji način, objašnjavaju iz ASOO-a.
‘Ovim pristupom omogućit će se planiranje i organiziranje nastave usmjerene na učenika’
Razlika između nastavnih predmeta i modula uočljiva je, kažu iz Agencije, prvenstveno u izvedbi kurikuluma.
– Modul u tom smislu povezuje oblike učenja na radu, učioničko i izvanučioničko učenje i poučavanje u smislenu te međusobno povezanu i zaokruženu cjelinu, povećava se učinkovitost organizacije rada (odgojno-obrazovnoga procesa) i smislenije učenje. Ovim pristupom omogućit će se planiranje i organiziranje nastave usmjerene na učenika, primjenjivanje nastavnih metoda i strategija kojima se potiče samostalno, odgovorno i aktivno učenje, povezivanje potreba svijeta rada s ishodima učenja, povezivanje informalnoga učenja i neformalnog obrazovanja s formalnim obrazovanjem, problemsko, projektno i istraživačko učenje itd., navode iz ASOO-a.
OSNOVNE ZNAČAJKE MODULARNE NASTAVE
- odmiče od organiziranja razredno – satno – predmetnoga sustava. Iako se u primjeni može dogoditi da isti nastavnik izvodi nastavu iz jednoga modula, ili da jedan modul bude jedan skup ishoda učenja, pri planiranju i izradi kurikuluma moduli će se međusobno maksimalno povezivati kako bi se izbjegla predmetna rascjepkanost sadržaja ili predmeta, odnosno modul povezuje sadržaje iz različitih područja i tradicionalnih predmeta u logičnu cjelinu, čime se umanjuje rascjepkanost sadržaja prema nastavnim predmetima te nije istovjetan predmetnom poučavanju
- povezuje oblike učenja temeljene na radu s teorijskim sadržajima
- podržava primjenu problemskoga, projektnog i istraživačkog učenja u značajno većoj mjeri nego što je to moguće u okviru razredno – predmetno – satnoga sustava
- omogućuje individualizaciju i fleksibilnost procesa učenja i poučavanja te odmiče od uniformiranosti procesa učenja i poučavanja
- omogućava uvažavanje individualnih razlika među učenicima i ostavlja im dovoljno vremena za kvalitetno ostvarivanje ishoda učenja predviđenih strukovnim kurikulumom
- temeljen je na konstruktivističkoj paradigmi
- podržava samostalno, odgovorno i aktivno učenje učenika i preuzimanje odgovornosti učenika za vlastito učenje (učiti kako učiti)
- utječe na kvalitetu suradnje na relaciji nastavnik – nastavnik stoga što je za primjenu modularnoga pristupa potrebno surađivanje nastavnika različitih struka, odnosno područja
- omogućuje korištenje raznovrsnih nastavnih medija
- ima jasno definirane ishode učenja te preporuke za postupke i primjere vrjednovanja ishoda učenja
- iskazuje opterećenje učenika u CSVET bodovima
Tako će se novi strukovni kurikulumi sastojati od općeobrazovnih predmeta i strukovnih modula, ali će općeobrazovni predmeti u znatno većoj mjeri biti usklađeni sa strukovnim sadržajima, odnosno modulima, nego što je to slučaj sadašnjeg oblika nastave u strukovnim školama. No, odabir smjera nakon prvog ili drugog razreda neće se uvesti u svim strukovnim školama.
– Novi kurikulumi razvijaju se za sve strukovne obrazovne sektore. Mogućnost odabira više kvalifikacija unutar jednoga kurikuluma neće biti prisutno u svim kurikulumima, budući da to ovisi o potrebama i strukturi kvalifikacija unutar svakoga sektora, odnosno podsektora. Naime, različiti podsektori imaju različite omjere zajedničkih sadržaja, odnosno onih specifičnih za određenu kvalifikaciju. Mogućnost povezivanja više standarda kvalifikacija te s njima povezanim ishodima učenja unutar jednoga kurikuluma još se analizira, objasnili su iz Agencije.
‘Šuvarica’, kažu iz Agencije, nema veze s ovim modelom
Navode kako su istraživanja pokazala da hrvatski učenici izabiru buduću karijeru najranije u odnosu na druge učenike u Europi, a ovom promjenom se taj odabir pomiče i daje bolja mogućnost učenicima u planiranju svoje karijere, a školama se omogućuje prepoznavanje interesa i sposobnosti učenika te lakše organiziranje svoje obrazovne ponude, uvažavajući lokalne specifičnosti.
Iako je mnoge ovakav model podsjetio na reformu školstva Stipe Šuvara za vrijeme bivše Jugoslavije, kada su učenici na sličan način kasnije u svojem srednjoškolskom obrazovanju birali smjer, iz Agencije za strukovno obrazovanje kažu kako njihov novi kurikulumski pristup ‘nema veze s tim modelom’.
– On se temelji na modernome promišljanju svrhe, funkcije i pružanja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te relevantnim znanstvenim spoznajama. Odražava zajedničke europske smjernice razvoja strukovnog obrazovanja te moderne sustave strukovnog obrazovanja u kojima do izražaja dolaze nova pedagoška i didaktička načela. Na primjer, fokusiranje više na individualne potrebe za učenjem nego na fiksni skup znanja koje učenik stječe kao i mijenjanje strukture kvalifikacija i nastavnih planova i programa uz povećanu upotrebu modularizacije, poručili su iz ASOO-a.
Dodali su i kako su istraživanja potreba današnjih poslodavaca pokazala da postoji potreba da učenici koji izlaze iz strukovnog obrazovanja imaju veću širinu znanja i vještina u određenom sektoru što im omogućuje, kažu iz Agencije, veću fleksibilnost i lakše promjene radnih mjesta. Objašnjavaju kako je većina naših poslodavaca mikro i mali poduzetnici koji trebaju radnike koje će moći obavljati različite poslove unutar svoje struke te se brže prebacivati iz kvalifikacije u kvalifikaciju.
– Osim na pedagoškim načelima i relevantnim znanstvenim spoznajama, Nacionalnom okvirnom kurikulumu i Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje, polazišta za izradu kurikuluma u strukovnom obrazovanju utemeljena su na rezultatima analize stanja i potreba u gospodarstvu, kretanja u svijetu rada, sektorskim i drugim nacionalnim strategijama. Početni korak Agencije sredinom 2018. godine bila je izrada Analitičke podloge za odabir prioritetnih zanimanja u strukovnom obrazovanju, pri čemu smo promatrali programe redovitoga srednjeg strukovnog obrazovanja prema brojnosti programa te broju i zastupljenosti pridruženih strukovnih zanimanja na tržištu rada, naglašavaju iz Agencije.
‘Rezultat analize je identificiranih 200-tinjak prioritetnih zanimanja, za koje se izrađuje više od 120 strukovnih kurikuluma’
Analizirali su broj zaposlenih u zanimanju prema podacima HZMO-a, zapošljavanje nezaposlenih u zanimanju u periodu od 2013. do 2017. te prijavljene potrebe HZZ-u za isti taj period.
– Podloga je obuhvatila i analizu prelaska iz strukovnog u visoko obrazovanje. Rezultat analize je identificiranih 200-tinjak prioritetnih zanimanja, za koje se izrađuje više od 120 strukovnih kurikuluma. Mnogi kurikulumi u sebi će obuhvatiti više standarda kvalifikacije, odnosno zanimanja. Dio ‘starih’ programa se ukida, dio se modernizira, a dio se povezuje u nove programe. Predlažemo i nove kurikulume, posebice u dijelu digitalnih i zelenih vještina. OECD je istaknuo u svojoj publikaciji ‘Teachers and Leaders in Vocational Education and Training’ kako automatizacija i digitalizacija na radnome mjestu brzo mijenjaju zahtjeve posla te današnje strukovno obrazovanje i osposobljavanje mora učenike opremiti ne samo strukovnim vještinama, već i snažnim digitalnim i tzv. mekim vještinama (eng. soft skills). Te su vještine danas ključne na radnome mjestu i bitne za korištenje tehnologije, rekli su iz ASOO-a.
Također, dodaju iz Agencije, novina je prijedlog kurikuluma na razini 5 HKO-a koji se odnosi se na specijalističko strukovno usavršavanje. Riječ je, kažu iz Agencije, o kraćim programima koji će nuditi višu razinu kompetencija polaznicima, za koje je tržište rada iskazalo takve potrebe, a za koje nije potrebno visoko obrazovanje.
– Moderno društvo zahtijeva brze promjene i obrazovni sustav mora opremiti pojedinca s vještinama za cjeloživotno učenje. U mnogim europskim sustavima obrazovanja granice između podsustava sve više se brišu – strukovno obrazovanje je na poveznici različitih podsustava. Zbog općih kompetencija ima dodirnih točaka s općim obrazovanjem, kroz razinu 5 i činjenicu da velik broj učenika SOO-a nastavlja obrazovanje, mora biti povezano i s visokim obrazovanjem, a svojim sadržajima je najzastupljeniji oblik obrazovanja odraslih. Ovisno o vrstama obrazovanja za stjecanje kvalifikacije (redovito obrazovanje u ustanovi za strukovno obrazovanje, obrazovanje odraslih, neformalno obrazovanje i/ili informalno učenje), strukovno obrazovanje mora ponuditi i primijeniti različite metode učenja i poučavanja, a sve radi postizanja primjerene kvalitete usvojenosti svih skupova ishoda učenja, odnosno sa svrhom stjecanja kompetencija određenih standarda zanimanja, poručili su iz ASOO-a.
Edukacije po školama već traju, a kako će na ove promjene reagirati strukovni nastavnici?
Iz Agencije naglašavaju kako inovativni pedagoški pristupi u SOO-u naglašavaju važnost ovih vještina i promiču njihovo uključivanje u poučavanje i učenje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Na taj način će zajamčiti neometani prijelaz polaznika strukovnog obrazovanja na tržište rada i povećali njihovu konkurentnost i prilagodljivost na njemu.
– Pedagoški pristupi, kao što su učenje temeljeno na upitima, projektima i suradničko učenje, mogu pomoći u razvoju temeljnih mekih vještina – kao što su kritičko mišljenje, kreativnost, timski rad i komunikacija. Ovi pedagoški pristupi mogu uključivati inovativne elemente kao što su igrifikacija, tzv. blended learning ili iskustveno učenje. Korištenje inovativne tehnologije – kao što su roboti, virtualna stvarnost (VR), proširena stvarnost (AR) i simulatori – omogućavaju nastavnicima da razviju strukovne vještine učenika, a istodobno njeguju njihove digitalne i meke vještine. Budući da su analize svakoga pojedinog sektora pokazale da je moguće planirati slične/zajedničke skupove ishoda učenja i module za više kvalifikacija istoga sektora, novim pristupom u izradi i provedbi kurikuluma olakšat će se učenicima stjecanje više kvalifikacije tijekom radnoga vijeka (Skilling, upskilling), rekli su iz ASOO-a.
Za ovakav veliki zaokret potrebno je puno edukacije nastavnika i ravnatelja koje Agencije već i provodi. Upitali smo ih što će biti ako se na ovakav model naiđe na otpor većine nastavnika.
– Ne bismo rekli da očekujemo otpor. Svaka promjena može izazvati nedoumice i donijeti određenu nesigurnost. Agencija se opredijelila za tzv. ‘odozdo prema gore’ pristup u kojemu zajednički s nastavnicima i ravnateljima, ali i stručnjacima iz visokog obrazovanja, promišlja i razvija inovativni pristup reforme kurikuluma. Tijekom 2021. i 2022. godine Agencija je organizirala savjetodavne posjete strukovnim školama koji su uključili i teme kurikularnoga planiranja i modularnog izvođenja nastave, a tema ishodno orijentiranih kurikuluma prisutna je u obrazovnom sustavu još od 2013. godine. Uvođenjem Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira 2013. godine u naš obrazovni sustav uvedeni su pojmovi ishoda učenja, kreditnih bodova, izrada standarda zanimanja i kvalifikacija itd., navode iz Agencije.
Zastupljenost strukovnog srednjoškolskog obrazovanja posljednjih je godina pala ispod 70 posto
Na ovome se radi još od 2018. godine kada je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih krenula provoditi ESF-ov projekt ‘Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja’ čija je svrha razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koje je privlačno, inovativno, relevantno i povezano s tržištem rada. Iste je godine Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje definirao omjere i strukturu sastavnica strukovnih kurikuluma.
– Strukovno obrazovanje i osposobljavanje dominantan je oblik srednjoškolskog obrazovanje u Hrvatskoj te je dugo razdoblje njegova zastupljenost bila iznad 70 posto, dok je u posljednjih godina taj postotak pao ispod 70 posto, no i dalje je to jedan od najvećih udjela u Europskoj uniji. Ovaj dio sustava prolazi kontinuiran proces modernizacije u posljednjih 10 godina te je po tome jedan od dijelova sustava u kojemu su uvedene brojne inovacije – od uvođenja prvih ishodovano orijentiranih kurikuluma, uvođenja sustava osiguravanja kvalitete kroz provedbu samovrjednovanja, razvoj i uvođenje modularnoga sustava usavršavanja nastavnika, dualno obrazovanje do novoga modela natjecanja itd., objasnili su iz Agencije.
Međutim, velik broj programa, odnosno kurikuluma, ostao je zastario i neprilagođen modernim potrebama i razvoju tehnologija.
– Posebnost strukovnog obrazovanja je njegova dvojna uloga – mora pripremiti učenike za tržište rada, ali istodobno omogućiti i nastavak obrazovanja. Blisko s tim je povezan i složen postupak izrade strukovnih kurikuluma, pri čemu je prvo nužno ispitati potrebe poslodavaca te izraditi standarde zanimanja, zatim standarde kvalifikacija i tek onda pristupiti izradi strukovnih kurikuluma. Agencija je dosad u ovaj proces uključila više do 1.400 poslodavaca, više od 400 strukovnih nastavnika i ravnatelja strukovnih škola te brojne predstavnike visokih učilišta, rekli su iz ASOO-a.
Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab ‘Bez strukovnog obrazovanja nema nijednog modernoga društva te svijet i život kakav poznajemo bez tih vještina ne bi funkcionirao’
Jedan od ključnih elemenata već spomenutoga ESF-ova projekta ‘Modernizacija SOO’ odnosi se na praćenje i podršku uvođenju i provedbi novih kurikulumskih dokumenata te se već provodi jačanje kapaciteta strukovnih škola.
– Ravnatelji strukovnih škola intenzivno sudjeluju u razvoju i planiranju novoga pristupa, 20 ravnatelja vodi podsektorske skupine koje prate proces razvoja novih kurikulumskih dokumenta te su već održana dva velika događanja na kojima je predstavljen pristup te je, zajedno s njima, poboljšavan. Model je predstavljen i pred 400 nastavnika tijekom 6. Dana strukovnih nastavnika u travnju ove godine. U tijeku su savjetodavni posjeti školama i regionalnim centrima kompetentnosti, a cilj je posjet svakoj strukovnoj školi više puta. U planu je intenziviranje stručnog usavršavanja ravnatelja, nastavnika i stručnih suradnika kroz niz radionica i stručnih skupova. Također, osnovat će se mobilni timovi koji će posjetiti i pružiti podršku svakoj strukovnoj školi. Nadalje, kroz projekt će se podržati izrada i objava priručnika za nastavnike kao i drugih obrazovnih materijala u digitalnom i/ili tiskanom obliku, poručili su iz Agencije.
Kada ćemo upisivati prve generacije po novom modelu, još se ne zna, a iz Agencije kažu kako će se odluka o točnom početku dogovoriti s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
– Bez strukovnog obrazovanja nema nijednog modernoga društva te svijet i život kakav poznajemo bez tih vještina ne bi funkcionirao. Godine obilježene pandemijom COVID-19 pokazale su nam više nego ikada važnost upravo tih vještina koje su nam osiguravale normalan život u teškim i novim uvjetima – donosile su nam hranu na stol, osiguravale virtualna okruženja za rad, medicinsku skrb kad je bila potrebna, poštu i dostave bez kojih, ponekad, i ključne stvari ne bi stigle na svoje odredište. Ne vidimo uvijek posao koji ovi vješti stručnjaci rade, ali kad je cijeli svijet stao – oni su nastavili raditi. Strukovno obrazovanje mora biti moderno, inovativno, fleksibilno i relevantno te omogućiti polaznicima kompetencije koje će im osigurati uključivanje na tržište rada te cjeloživotno učenje, zaključili su iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
