Na Ruđer stigao super-mikroskop vrijedan 4,5 milijuna kuna: Otkrili za što će ga koristiti
Na Institut Ruđer Bošković stigao je super-rezolucijski mikroskop STED vrijedan 4,5 milijuna kuna. On će znanstvenicima omogućiti istraživanje najkompleksnijih dijelova stanične strukture te razvoj optimalnih inventivnih protokola STED tehnologije za primjenu u biomedicini.
Zahvaljujući europskim sredstvima u laboratorij prof. dr. sc. Ive Tolić na Institutu Ruđer Bošković stigao je super-rezolucijski mikroskop STED vrijedan 4,5 milijuna kuna. Njime će znanstvenici moći istraživati najkompleksnije dijelove stanične strukture te razvoj optimalnih inventivnih protokola STED tehnologije za primjenu u biomedicini. Pomoću njega bolje će se razumijevati stanični procesi koji su temelj za daljnja istraživanja o tome kako određeni lijekovi, razni kemijski spojevi ili pak virusi i bakterije djeluju na procese u živoj stanci.
– Uz pomoć STED mikroskopa mi možemo vidjeti tri puta sitnije strukture u stanici, nego što smo to ranije mogli sa standardnim konfokalnim mikroskopom. Koristit ćemo ga za proučavanje diobe stanica odnosno kromosoma. Za diobu je jako bitno kako su kromosomi povezani s mikrotubulima, koji su proteinske cjevčice koje vežu kromosome i povlače ih na suprotne krajeve stanice, objašnjava Tolić.
Ovaj mikroskop daleko je bolji od dosadašnjih jer ima znatno poboljšanu moć razlučivanja u odnosu na klasične metode svjetlosne mikroskopije.
– Ovom vrstom mikroskopije moći ćemo otkriti kako su mikrotubuli vezani na kromosome u raznim fazama formacije diobenog vretena, što je još uvijek nepoznato jer je većina dosadašnjih istraživanja provedena uz pomoć konfokalnog mikroskopa kojim se ne mogu razlučiti te ključne veze, priča Tolić.
Pomoću ovog mikroskopa ruđerovci će, u suradnji s kolegama fizičarima s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, provesti istraživanja signalnih proteina te promatranja živih ljudskih tumorskih stanica nakon primjene antitumorskog lijeka.
– Naš je cilj razviti optimalan protokol za promatranje živih stanica STED mikroskopom kako bismo omogućili promatranje bilo koje ljudske tumorske ili normalne stanične linije te, između ostalog, pratili učinak citostatika i sličnih inhibitora na razvoj tumorskih ili normalnih ljudskih staničnih linija, poručuje Tolić.