Istraživači s uglednog Sveučilišta College London zamolili su 15 matematičara da između 60 jednadžbi ocijene s lijepa, ružna ili neutralna, a potom i snimili njihov mozak u trenutku prikazivanja spomenutih formula. Utvrđeno je da ‘lijepa matematička formula’ podražuje ista područja u mozgu, kao i promatranje umjetničkog djela. Ispalo je da matematika, kao i umjetnost izaziva reakciju u polju prefrontalnog režnja, koji se kolokvijalno naziva i ’emocionalni mozak’. U svemu tome matematičari su izabrali i najljepše, ako i najružnije matematičke formule.
Promatranje ‘lijepe matematičke formule’ aktivira ista polja u mozgu, kao i pogled na umjetničko djelo. Dakle, matematika, poput umjetnosti izaziva reakciju u prefrontalnom korteksu, koji se u žargonu naziva i ’emocionalni mozak’. Tvrdnje su ovo, proizašle iz istraživanja, koje su znanstvenici uradili na prestižnom Sveučilištu College London (UCL), zamolivši 15 matematičara da naprave izbor ljepote, među 60 jednadžbi!
Lijepa jednadžba otvara i osjećajni dio mozga
Formule koje su istaknute kao najljepše, poticale su aktivnost u prefrontalnom režnju, koji reagira kada se nalazimo ispred umjetničkog djela ili slušamo glazbu, odnosno odgovoran je za estetske podražaje.
– Mnogi dijelovi mozga se aktiviraju kada gledamo u neku jednadžbu, ali kada netko čita jednadžbu, ocijenjenu kao lijepu, tada reagira emocionalni mozak, prefrontalni korteks, kao da promatramo lijepu sliku ili slušamo muziku, zaključak je za BBC profesora Semira Zekia, autor studije objavljene na stranicama Frontiers in Human Neurosciences.
Najljepši Eulerov identitet, a najružnija Cauchy – Riemannove jednadžbe
Kada su se zbrojile ocjene matematičara utvrđene su i jednadžbe koje su najviše puta naznačene, kao lijepe, odnosno ružne. Eulerov identitet najljepša je među formulama.
Uspoređena je čak sa jednim od najpoznatijih monologa uopće, onim ‘Biti ili ne biti, pitanje je sad’, koji izgovara Shakespearov junak Hamlet, u tragediji istog naziva.
Rječnikom izbora ljepote prva i druga pratilja među jednadžbama su bili Pitagorin poučak te Cauchy-Riemannova jednadžba.
Kao najružnije dvije, među 60 formula, matematičari su ocijenili beskonačni niz Srinivase Ramanujan’s i Riemannova funkcionalna jednadžba.
