Nepobitna je činjenica da će i iduća godina biti gospodarski vrlo teška te da će nezaposlenost i dalje rasti. Ipak stručnjaci iz nekih područja se neće morati bojati za svoju budućnost jer su se dotične grane gospodarstva pokazale iznimno otpornima na krizu. Ugledni časopis Forbes je nedavno izbacio listu poslova najotpornijih na krizu.
Kreditni rejting Lijepe naše jučer je i službeno dotaknuo dno. To u prijevodu znači da nas nakon teške 2012. čeka još teža 2013. godina u kojoj ćemo krv propišati za koru kruha. Koliko god optimistični bili i gledali čašu kao da je polupuna, činjenica je da tekućina iz čaše žestoko curi.
Nismo svi u istom košu
Već smo pisali o tome kako visokoobrazovani mladi ljudi posljednje četiri godine sve duže čekaju posao na burzi te kako upravo u strukama koje su najpopularnije među maturantima vlada zasićenje na tržištu. Vrlo lako bi se mogao steći dojam kako su sve profesije tijekom krize ugrožene i kako posla u ova teška vremena nema ni za koga, no srećom to nije sasvim točno.
Dok društvenjaci kao i dosad uglavnom trule kod kuće i po bijelim hodnicima Zavoda za zapošljavanje postoje struke koje su žilave i otporne čak i na dugogodišnju krizu koja neupitno drma Hrvatskom. Ako ste imali sreće ili vas je pak vodila Božija providnost prilikom izbora profesije te ste se osposobili za neki od sljedećih poslova, Forbes vam prognozira 2013. godinu popločana uspjehom, makar onim poslovnim.
Informatičari i trgovci još uvijek u modi
-
Programeri
-
Računovođe i revizori
-
Stručnjaci za istraživanje tržišta i marketinški stručnjaci
-
Analitičari informacijskih sustava
-
Stručnjaci u odjelu ljudskih resursa
-
Računalni i mrežni administratori sustava
-
Trgovci
-
Dizajneri informacijskih sustava
-
Inžinjeri strojarstva
-
Industrijski inžinjeri
Iako na prvi pogled malo toga veže gore navedene struke proučimo li ih malo pomnije uočit ćemo kako je riječ uglavnom o sektoru informacijskom i informatičkom sektoru te neuništivom sektoru trgovine u svim njegovim oblicima. Rast potražnje za spomenute struke najlakše je objasniti promjenom u razvojnim trendovima koji zadnjih desetak godina svoj fokus pomjeraju sa industrijske proizvodnje na vrijednost informacije.
