Najveći Sajam stipendija do sad: Studenti po nikad boljim uvjetima do više tisuća stipendija u inozemstvu
Studenti u potrazi za stipendijama i obrazovanjem u inozemstvu, kvalitetna strana Sveučilišta u lovu na kvalitetne studenti iz Hrvatske – lajt motiv su svakog Sajma stipendija pa tako i ovogodišnjeg, 9. po redu, koji se danas održao u zagrebačkom NSB-u.
Na Institutu za razvoj obrazovanja su kao i svakih put do sad zasukali rukave te na Sajam doveli čak 57 institucija iz cijeloga svijeta uz još 12 studentskih organizacija.
Ulazak u EU otvorio put prema vani
Dosadašnje dvije zemlje partneri su bile SAD i Velika Britanija, a osluškivale su se želje studenata te je tu ulogu 2013. godine preuzela Kanada kao jedna od najpopularnijih destinacija međunarodnih studenata.
– Ovo će biti najveći Sajam do sada i očekujemo oko 10 tisuća studenata. Realno mislim da više od toga ne možemo ni ugostiti, jer je i ovako dosta često gužva. Nadamo se da će svatko naći nešto za sebe pogotovo što je ovogodišnja zemlja partner Kanada koja uživa iznimno dobru reputaciju kod stranih studenata, rekao nam je Thomas Farnell s Instituta za razvoj obrazovanja.
Dodao je još kako je ovaj Sajam poseban jer je prvi otkad je Hrvatska ušla u Europsku uniju što uvelike olakšava domaćim studentima ukoliko žele svoj akademski razvoj nastaviti van granica Lijepe naše.
– Do sada je otegotna okolnost bila u činjenici da smo van EU i da naši studenti nisu imali isti tretman kao oni unutar nje. To se ponajviše očitovalo u velikoj razlici u školarinama koje su hrvatski studenti morali pokrivati, no to više neće biti slučaj, istaknuo je Farnell.
Sveučilište u Trstu nakon ulaska u EU očekuje najezdu naših studenata
Renomirani izlagači i brojne stipendije
Valja napomenuti kako je studentima ove godine na raspolaganju čak 8 tisuća i 400 stipendija od čega nešto manje od četvrtine onih inozemnih. Upravo strani fakulteti su i ovog puta privlačili najviše studenata.
– Ne očekujem puno od Sajma. Uglavnom sam došla tu da vidim što se nudi i upoznam s mogućnostima. Što i gdje mogu nastaviti svoje obrazovanje, a onda kasnije ću razmišljati i povlačiti konkeretne poteze, kazala nam je Matea, studentica 3. godine ekonomije u Zagrebu.
Sličan stav ima i njena vršnjakinja Tereza koja svoje znanje stečeno na zagrebačkom PBF-u želi proširiti negdje u Europi. Iako pomalo skeptična došla je provjeriti kakve opcije ima na raspolaganju.
– Nadam se da ću naći nešto za sebe. Zadovoljna sam ponudom, a još ćemo vidjeti hoće li biti išta od toga, zaključila je.
Gužve pred štandovima onih najboljih
Iako se mladim Hrvatima često zamjera manjak interesa i ambicija gužve su bile najveće pred onim najrenomiranijim izlagačima. Prezenteri s londonskog King’s College i njemačkog institucionalnog klastera TU9 gotovo da nisu imali minute odmora već od otvaranja sajma. Deseci studenata su se raspitivali o mogućnostima studiranja, ali i kasnijeg zapošljavanja.
– Jako puno nam se obraćaju studenti zainteresirani za informatiku i tehnologiju, a imamo nešto interesanata za studij ekonomije i medicine. Drago nam je da postoji dobra ravnoteža između interesenata koji tek započinju svoj akademski put, diplomaca i studentata koji žele na doktorat kod nas. Hrvati imaju dobro obrazovanje iz prirodnih znanosti što ih stavlja u dobar položaj u odnosu na konkurenciju, kazao je Bjorn Mehlhorn s Udruženja tehnoloških instituta Njemačke, priznatog zbog sjajnih istraživačkih rezultata i dobre zapošljivosti vlastitih studenata.
Budimpešti CEU bilježi veliki interes
Osim prekomorskih sveučilišta i uvijek atraktivne Njemačke znatan interes bilježi i jedno od najboljih sveučilišta ovog dijela Europe, budimpeštanski CEU za čijim smo štandom zatekli jednog mladog alumnija koji je iz prve ruke okusio studiranje u mađarskoj prijestolnici.
– Kod naših studenata je problem što više teže prema zapadu odnosno prema Njemačkoj, Velikoj Britaniji ili SAD-u pa im Mađarska možda nije tako atraktivna usprkos činjenici da je CEU u području međunarodnih političkih odnosa i političkih znanosti među pet u Europi. Osim toga 80 posto studenata dobiva neki oblik financijske potpore.
Ipak interes raste i sve više hrvatskih studenata odlazi u Budimpeštu. Posebno im je interesantno izučavanje ekonomije i političkih znanosti, otkrio nam je Nikola Baketa, alumni CEU-a.
Osim bogate ponude stipendija zagrebački studenti su imali priliku poslušati i nekoliko vrlo zanimljivih predavanja te sudjelovati u besplatnim praktičnim radionicama.
Sajam stipendija se nakon Zagreba seli u Rijeku gdje se održava prekosutra, 17. listopada, a od 28. listopada do 7. studenog će na portalu Stipendije.info organizirati virtualna izlaganja.
