Pretraga

Nakon pet godina školovanja, medicinske sestre u Hrvatskoj neće imati kompetencije onih u EU

A- A+

Iako je velik problem medicinskih škola u Hrvatskoj

neadekvatno organizirana nastava i praksa, to je tek vrh

sante leda. Teškoće koje čekaju srednjoškolce koji se

sada obrazuju za buduće medicinare mnogo su veće – nakon

pet godina školovanja učenici neće imati iste

kompetencije kao njihovi kolege u EU.

Hrvatske buduće medicinske sestre i tehničare školuje se čak

pet godina, no oni nakon završetka srednje škole neće

biti kompetentni za taj posao, već za posao pomoćnica

medicinskih sestara. Obrazovanje medicinskih sestara na

srednjoškolskoj razini nije prihvaćena pojava u Europi,

što je potvrdio i ministar Jovanović za Novi list.

Izdvojeni članak

MZOS podržao Brođane, Karlovčani nastavljaju, a Puljani se pridružuju štrajku radi preopterećenosti programom

Hrvatske medicinske sestri i tehničari morat će se doškolovati

– Stručnjaci iz peer misije su višestruko i jasno

istaknuli da su učenici srednjih škola premladi za

uvođenje u odgovoran i zahtjevan posao medicinskih

sestara te da je obrazovanje istih prihvatljivije na

razini visokog obrazovanja. U Hrvatskoj trenutno ima 24

tisuće medicinskih sestara, a tek nešto više od deset

posto njih ima visoko strukovno obrazovanje, dok je

nešto manje od 90 posto na razini srednjeg obrazovanja

te bi se po preporuci EU trebale doškolovati, objasnio

je Jovanović.

Obrazovanje medicinara usklađeno je s Direktivom EU, no

u samom je startu sve pogrešno postavljeno, budući da

ista propisuje da obrazovanju za medicinske sestre mogu

pristupiti kandidati koji su završili 10 – godišnje opće

obrazovanje i imaju najmanje 4600 sati strukovne obuke u

najmanje tri godine obrazovanja. Bivša Vlada donijela je

odluku da se taj program ugradi u srednjoškolski sustav,

a budući medicinari koji su prije tri godine upisani u

petogodišnji program, ipak se neće smatrati

kompetentnima u EU.

Izdvojeni članak

Strana studentica na Medicini: Lakše se upisati nego na Zapadu, nije jeftino, a na kvaliteti se može još dosta poraditi


Prema propisima Direktive

Medicinske sestre moraju imati najmanje tri godine obrazovanja ili 4600 sati teorijskog i kliničkog osposobljavanja. Također, jedna trećina ukupnog trajanja studijskog programa treba biti teoretska nastava. Klinička praksa mora biti najmanje polovina trajanja studijskog programa, odnosno minimalno 2300 sati. Naposlijetku, klinička praksa je iznimno važan dio programa obrazovanja medicinskih sestara, a pod njom se ne podrazumijevaju simulacije ili promatranja, kao ni vježbe u laboratorijima i pokazne vježbe, već isključivo direktan kontakt sa zdravim ili bolesnim pojedincem.

Petogodišnje obrazovanje vodi do zvanja pomoćnica medicinskih sestara

– Napravljena je velika greška i nekoliko je generacija

ozbiljno zakinuto. Jedina zemlja koja ima izobrazbu

medicinskih sestara na srednjoškolskoj razini je

Njemačka, međutim tu se radi o izobrazbi pomoćnica

medicinskih sestara, dok se one obrazuju na

visokoškolskoj razini. Dakle, priča s petogodišnjim

srednjoškolskim obrazovanjem završava tako da ćemo

dobiti asistentice medicinskih sestara, odnosno njihove

pomoćnice, objasnio je dekan Medicinskog fakulteta u

Rijeci, dr. Alan Šustić.

I predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara

Dragica Šimunec također se slaže da usklađivanje s

Direktivom EU nije dobro napravljeno. – Određeni ljudi

izradili su kurikulum koji sadržajem i mogućnostima

prelazi srednjoškolske okvire i neprimjenjiv je u

srednjoškolskom sustavu. Situacija će se dodatno

zakomplicirati 2015. godine kada prva generacije

petogodišnjeg programa bude trebala pristupiti državnoj

maturi. Tada će izbiti pravi rat među učenicima i

roditeljima. Učenici su već sada preopterećeni, a da bi

pristupili maturi morat će pohađati fakultativne

predmete, što znači još veće opterećenje, rekla je

Šimunec i dodala kako se djeci stavlja na leđa više nego

što mogu podnijeti.