Nakon rezultata prvih nacionalnih ispita pokrenuli novi model nastave, sada objavili analizu: ‘Planiramo nastaviti’
Prije jeseni 2022. rijetko tko je čuo za relativno malu Osnovnu školu Sibinjskih žrtava. To se promijenilo kada je škola uvela novi način rada koji je podigao veliku buru i pokrenuo rasprave u stručnim krugovima. Nakon što su vidjeli rezultate prvih nacionalnih ispita, od jeseni 2022. godine odlučili su pokrenuti model po kojem pojedine predmete učenici slušaju podijeljeni u dvije skupine – ‘osnovna’ i ‘napredna’. Sada, dvije godine kasnije, predstavljena je i analiza rezultata posljednjih nacionalnih ispita.
Analiza modela rada u skupinama u Osnovnoj školi Sibinjskih žrtava pokazala je napredak učenika na Fizici i Kemiji. Model je to koji je potaknuo velike rasprave u stručnim krugovima prije dvije godine, a sada se pokazalo da su na dvama spomenutim predmetima učenici ostvarili rezultat koji je značajno bolji od prosjeka u Brodsko-posavskoj županiji i približava se nacionalnom prosjeku.
– Naša analiza je potvrdila kako su dva predmeta čiji su rezultati najbolji u našoj školi Fizika i Kemija. Ukupno gledajući netko bi mogao zaključiti kako su rezultati ispita slabiji u odnosu na prošlu godinu što je zapravo i točno. Tu možemo govoriti o razlikama u generacijama jer će se sigurno događati kako će neke biti manje, a neke više uspješne na nacionalnim ispitima. Ipak, i u takvim okolnostima moguće je napraviti analizu svakog pojedinog predmeta i opet doći do vrijednih rezultata i podataka jesu li učenici iz pojedinog predmeta napredovali ili nazadovali, kaže nam ravnatelj Josip Šišmanović.
Proveli i anketu među učenicima
Konkretno gledajući, na Kemiji su učenici osmog razreda ostvarili za 12 do 13 posto bolji rezultat u odnosu na županijski prosjek, a na Fizici za čak 23 posto. Ravnatelj Šišmanović otkriva nam i da su imali i dva osma razreda koji nisu bili podijeljeni, te smatraju da je slabiji rezultat jednoga od njih uzrok što ove godine iz predmeta Fizika nisu iznad nacionalnog prosjeka.
Analiza rada prema ovom modelu obuhvatila je i stavove učenika o načinu rada u skupinama. U slučaju Fizike, svi učenici složili su se da na nastavi vlada opušteno radno ozračje te da će ovim načinom rada jednostavnije usvojiti znanje. Na tezu ‘smatram da nastavnik fizike ovim načinom rada može individualno pristupiti svakom učeniku’ svi su učenici odgovorili s ‘u potpunosti da’ ili ‘uglavnom da’. Samo troje od 24 sudionika ankete reklo je da ‘uglavnom nije’ zadovoljno svojim uspjehom iz Fizike, a preostali su naveli da jesu.
– Analizom smo obuhvatili stavove učenika. Nažalost, zbog preopterećenosti nismo uspjeli odraditi anketu s roditeljima. Nastavnici koji izvode nastavu u ovom obliku već su na nekoliko učiteljskih vijeća iznijeli mišljenje o ovom načinu rada pa nije bilo potrebe raditi anketu. Kao primjer povratne informacije reći ću izjavu jedne majke prije tjedan dana čiji sin je bio u prvoj generaciji podjele kao osmaš, a ima i djevojčicu u našoj školi. Dakle, imao je iskustvo ‘običnog’ rada iz 7. razreda. Bio je u osnovnoj skupini i na kraju je imao zaključenu ocjenu vrlo dobar iz Fizike. Učenik joj je rekao kako je to bila odlična stvar jer je mogao razumjeti sve što nastavnik objašnjava. Nastavnik je išao polako, navodi Šišmanović.
Drugi nastavnici fizike izrazili želju za rad u ovakvom modelu
Na međužupanijskom skupu u Našicama nastavnik fizike Bojan Pavelić svojim je kolegama predstavio ovakav model rada. Njih preko 80 posto navelo je kako bi ovu metodu rada voljeli primjenjivati u svojoj školi. Već smo ranije pisali da je u ovakvom modelu rada moguće napredovati iz ‘osnovne’ u ‘naprednu’ skupinu, ali i obrnuto. Šišmanović kaže da su ove godine dvoje učenika iz osnovne prebacili u ‘naprednu’, dok je jedan iz te skupine prešao u ‘osnovnu’.
– Valja napomenuti kako nastojimo da nam napredna skupina bude brojčano nešto veća upravo kako bi se učenicima u osnovnoj skupini mogli još detaljnije posvetiti, navodi Šišmanović.
Jedan od čestih argumenata kritičara ovakvog modela prilikom njegova uvođenja bio je da bi se učenici mogli rugati onima koji su u ‘osnovnoj’ skupini. Ravnatelj kaže kako je on službeno zaprimio samo jednu primjedbu majke i to je riješeno u suradnji sa stručnom službom škole.
– Vjerujem kako je bilo slučajeva koji nama i nisu rečeni. No, kao i u slučaju za koji smo čuli smatram da je podjela iskorištena tek kao jedan od alata poruge. Što se toga tiče, smatram i kako su to u našoj školi rijetki slučajevi i da njegujemo osjećaj međusobne povezanosti i empatije. Ipak, u ovakvom društvu koje njeguje osjećaj prvenstva pojedinca ispred zajednice to nije lak zadatak, navodi Šišmanović.
Nastavnici imaju više slobode
Prostora za unaprjeđivanje ovog modela sigurno ima, ali u trenutnim okolnostima u kojima je potrebno paziti na satnicu, raspored, učenike putnike ili, primjerice, zakonski okvir, ravnatelj ističe da je ovo maksimum koji su za sada mogli izvući.
– Planiramo nastaviti dok god imamo podršku roditelja i dok su povratna iskustva učenika pozitivna, kaže nam Šišmanović.
Na kraju naglašava kako sami rezultati i znanje nisu bili niti prvi niti jedini kriterij za ovakav model.
– Željeli smo probuditi u svakom učeniku osjećaj uspjeha na nastavi jer oni sada većinu vremena razumiju, prate i sudjeluju u nastavi Fizike i Kemije. Prilagodili smo se kako bi učenici ostvarili svoje pune potencijale. Osim toga, a u anketi je i vidljivo kako se učenici koji nisu podijeljeni ne žele dijeliti, premda znaju kako bi to možda za njihovo znanje bilo bolje. To je rezultat straha kojeg svi nosimo u sebi, a to je strah od nepoznatoga i novoga. Za razliku od njih njihovi vršnjaci koji su podijeljeni iskazuju zadovoljstvo i smatraju kako su time puno dobili. Najjednostavnije bi bilo pitati se želimo li da su nam djeca na nastavi zadovoljna ili nisu. Anketirani učenici dali su nam odgovor na to pitanje, navodi Šišmanović.
Važnim aspektom ovog modela smatra i davanje slobode nastavniku da prilagodi sebe i svoj rad učenicima.
– Pred njim nije nemoguć zadatak da u jednom satu mora učenike naučiti i osnove nečega i napredna znanja. Automatski je time i nastavnik zadovoljan jer ima osjećaj da više utječe na znanja i vještine svojih učenika te na konačne rezultate. Danas je velika tema koliko je AI prisutan u našim životima i hoće li preuzeti ulogu nastavnika i poučavatelja. Možda smo to već i sami napravili od svojih nastavnika. Ljude koji se moraju držati okvira jer će u protivnom biti izloženi prozivanju i napadima. A već odavno se vidi kako slika i sadašnjica ne idu uz okvir koji se predugo nije mijenjao. Ako želimo imati kreativne, sretne i uspješne ljude, moraju i nastavnici biti takvi. Siguran sam da većina onih koji žele biti nastavnici upravo te osobine donesu na fakultet sa sobom. Što se dogodi da to prestanu biti ili da to zatome u sebi… to je pitanje za sve u obrazovanju, zaključuje Šišmanović.
