Kako nas je talijanski učitelj lažnim tvitom o smrti Ratka Mladića podučio opasnostima fake newsa?
Mnogi su mediji danas objavili kako je umro ratni zločinac Ratko Mladić. ‘Vijest’, koja se kasnije pokazala lažnom, prenijeli su ‘s Twittera ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković’. No uspostavilo se da radi o Twitter računu koji je jučer pokrenuo talijanski novinar i učitelj Tommaso De Benedetti, baš kako bi upozorio na širenje lažnih vijesti. Tako nas je natjerao da promislimo čemu u vrijeme bjesomučnog kolanja informacija možemo vjerovati te nas podsjetio kako je vrlo tanka granica između informacije i dezinformacije, obavijesti i protuobavijesti.
Tommaso De Benedetti | screenshot: YouTube
J. K. Rowling, Fidel Castro, papa Benedikt XVI, … Znate li što je zajedničko ovim ljudima? E pa, sve ih je ‘pokopao’ Tommaso De Benedetti.
Talijanski učitelj i novinar godinama već upozorava na problem lažnih vijesti. Fake news sve je teže razlikovati od pravih informacija, za što je često, moramo priznati, kriva i novinarska profesija.
U želji za čim bržom objavom informacijâ, pobuđenom željom za što većim brojem klikova, novinari nažalost zaboravljaju ono najosnovnije – provjeru činjenica.
Kad ‘vijest’ zapravo nije vijest…
Svjedočili smo tome i danas, kada je veliki broj, regionalnih, ali i hrvatskih medija prenio ‘vijest’ o smrti ratnog zločinca Ratka Mladića.
‘Vijest’, koja se kasnije pokazala lažnom, prenijeli su ‘s Twittera ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković’.
The President of the International Court of Justice A.A.Yusuf confirms me now the news of the death of war criminal Ratko Mladić.
— Bisera Turković (@BTurkovicBH) February 11, 2020
No uspostavilo se da radi o Twitter računu koji je jučer pokrenuo talijanski novinar i učitelj Tommaso De Benedetti, baš s ciljem da netko nasjedne na nju. I uspio je – De Benedetti nam je još jednom svima održao lekciju – novinarima lekciju o odgovornosti prema čitateljima, a čitatelje je naučio da ne smiju vjerovati svemu što vide (posebice na internetu).
Objavio niz lažnih intervjua
Da se radi o De Benedettiju, saznali smo također preko istog računa (što su neki mediji opet prenijeli odmah, također bez provjere). Budući da to nije demantirao, smatramo da se zaista radi o njemu, no napominjemo kako to ne možemo tvrditi sa stopostotnom sigurnošću.
This account is hoax created by the Italian journalist Tommasso Debenedetti.
— Bisera Turković (@BTurkovicBH) February 11, 2020
Debenedettijeva priča započinje 2000-tih kada je u raznim talijanskim novinama objavio niz intervjua sa slavnim osobama, piše Business Insider.
Desetak godina kasnije otkriveno je da su oni bili lažni, na što je De Benedetti ustvrdio kako je ‘Italija cirkus’. Ipak, to nije naznačilo kraj njegove karijere, već njezin početak u novome smjeru.
Sadašnji učitelj, bivši novinar, posvetio se kreiranju lažnih Twitter računa. Kada je 2012., predstavljajući se kao ruski ministar obrane, objavio da je poginuo predsjednik Sirije Bašar al Asad, nastala je panika na burzama zbog čega je na kraju, doduše kratkotrajno, porasla cijena nafte.
‘Prvak talijanske laži’
Međutim, ovaj, kako se sam nazvao, ‘prvak talijanske laži’ i dalje je nastavio sa svojom misijom povećanja svjesnosti o opasnostima fake newsu.
A da dezinformacije ponekad mogu biti čak i dobra stvar, ustvrdio je i filozof informacije Don Fallis.
Istaknuo je i kako dezinformacija dugoročno može dovesti do istinitijeg vjerovanja. Kao primjer je naveo hakere koji razotkriju sigurnosne propuste što na kraju rezultira povećanjem sigurnosnih mjera za korisnike.
Razliku između informacije, misinformacije i dezinformacije, objasnio je i Miroslav Tuđman, koji te pojmove prevodi kao obavijest, pogrešnu obavijest i protuobavijest. Kao protuobavijest, profesor Tuđman vidi namjerno lažno odaslanu činjenicu s ciljem zavaravanja njezina primatelja. Do pogrešne obavijesti može doći kada se informacija krivo shvati, dok se obavijest, prema Tuđmanu, od protuobavijesti i pogrešne obavijesti razlikuje po svojoj potpunosti i cjelovitosti, odnosno ona ‘valjano interpretira podatke te svrhovito primjenjuje znanje u cilju rješavanja problema’.
De Benedetti to pojašnjava u praksi i kaže da ne namjerava stati, sve dok ljudi ne shvate. Čini nam se da će imati još puno posla.
