Naši geni nam podsvjesno govore tko nam je prijatelj
U narodu se kaže da ‘obitelj ne možemo birati, a prijatelje možemo’, no s novim istraživanjem koje je provedeno postalo je upitno i na koji način to radimo, a da uopće toga nismo svjesni. Znanstvenici su otkrili kako naši geni sliče genima osoba s kojima se svojevoljno družimo te ih smatramo prijateljima.
www.silenzine.com
Novo istraživanje pokazalo je da su nam ljudi koje smatramo prijateljima genetički slični koliko i rođaci u četvrtom koljenu. Dakle, s najboljim prijateljem dijelite gene koliko i sa svojim prapradjedom i praprabakom, kako piše Independent.
Neobjašnjiv mehanizam prepoznavanja genetskog koda
– Otkriće sugerira da postoji, za sada još neobjašnjiv mehanizam, koji nam pomaže da svoje prijatelje biramo po tome koliko smo slični po DNK-u, izjavio je za navedeni izvo James Fowler, profesor genetičke medicine sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu.
Tijekom prošlog desetljeća Fowler i sociolog Nicholas Christakis proučavali su društvene mreže i međuljudske odnose. Tražili su biološko značenje za neke odnose među ljudima. Koristeći podatke Gramingham centra za istraživanje srca, mogli su analizirati gene osoba koji se smatraju prijateljima.
– Gledajući genetičku kartu, otkrili smo da smo slični našim prijateljima. Imamo više zajedničkog DNK s ljudima koje smo odabrali za prijatelje nego sa strancima u istoj populaciji, ističe Fowler.
‘Nanjušimo’ prijatelje
U ovom istraživanju korištene su karte gena oko dvije tisuće ljudi. Izabrali su parove onih koji su prijatelji i onih koji su potpuni stranci. Otkrili su da među potonjima ne postoje nikakve sličnosti u DNK dok su se prijateljima geni poklapali u prosjeku jedan posto, odnosno kao kod rođaka u četvrtom koljenu.
– Jedan posto možda ne zvuči puno laiku, ali nama genetičarima je to značajna brojka, objasnio je profesor Nicholas Christakis te dodao da je fascinantno kako većina ljudi zapravo ne zna tko su im rođaci u četvrtom koljenu, no i da je još fascinantnije kako uspijevamo odabrati za prijatelje upravo one koji imaju slične gene poput naših.
Znanstvenici su došli i do zaključka da bi jedan od načina na koji osoba podsvjesno osjeća genetičku sličnost s drugom osobom mogao biti – njuh. Naime, neke prijašnje studije pokazale su da žene prosuđuju atraktivnost muškaraca i njihov potencijal za produženje vrste na osnovu mirisa što bi za rezultat moglo imati izbjegavanje onih muškaraca koji su im genetski slični.
Prijatelji imaju tendenciju da mirišu jednake stvari na jednak način. Primjerice, osobe koje su voljele miris krvi, u prošlosti su išle zajedno u lov, osobe koje vole miris poljskog cvijeća bili su sakupljači, dok danas recimo osobe koje vole miris kave odlaze zajedno u kafić na druženje.
