Naši učenici drugi u EU po čitalačkoj pismenosti, no četvrtina ih i dalje – ne voli čitati
Tek 23 posto naših učenika petih i sedmih razreda voli čitati, a četvrtina i dalje ne. Kada odgovaraju na pitanja vezana za pročitane tekstove, točno riješe oko 60 posto zadatak, teži su im informativni od književnih tekstova, a djevojčice postižu bolji uspjeh od dječaka. Rezultati su to istraživanja čitalačke pismenosti PIRLS 2021 koji su naše učenike svrstali na sedmo mjesto po čitalačkoj pismenosti u svijetu, a na drugo mjestu u Europskoj uniji. Sada je objavljeno završno izvješće s istraživanja provedenog na učenicima petog i sedmog razreda, a mi smo izdvojili ono najzanimljivije.
Nacionalno istraživanje čitalačke pismenosti, poznatije kao PIRLS 2021 provedeno je u veljači 2023. godine u 85 osnovnih škola diljem Hrvatske. Ukupno preko četiri tisuće učenika petih i sedmih razreda ispunilo je šest unaprijeđenih ispitnih knjižica za ispitivanje čitalačke pismenosti, a rezultati koje su postigli sve su obradovali. Naši učenici po čitalačkoj su pismenosti sedmi na svijetu, a po ovoj smo metrici bolji od Finske, Njemačke, Švedske. Među zemljama članicama EU postižemo drugi najbolji rezultat, ispred nas je samo Irska.
Petaši točno rješavaju oko 60 posto zadataka
U glavnome je ispitivanju sudjelovalo 2.046 učenika petoga razreda iz 85 osnovnih škola od čega 50 posto čine djevojčice 48 posto dječaci, dok za 2 posto učenika nije poznat podatak o spolu. U svakoj od šest ispitnih knjižnica nalazio se jedan književni i jedan informativni tekst.
Prosječan postotak riješenosti svih ispitnih knjižica među petašima iznosi 63 posto. To znači da učenici petoga razreda u prosjeku uspješno rješavaju više od pola zadataka svih ispitnih knjižica. Rezultati pokazuju da su petaši nešto bolji u rješavanju zadataka vezanih za književne u odnosu na informativne tekstove; to je posebno izraženo u četvrtoj, petoj i šestoj ispitnoj knjižici.
Kada gledamo rezultate u odnosu na spol, vidimo da djevojčice u svim ispitnim knjižicama ostvaruju bolji postotak riješenosti. Konkretno, učenice točno riješe 65 posto svih zadataka, a dječaci u prosjeku točno rješavaju 60 posto istih zadataka.
I sedmaši nešto bolji u razumijevanju književnosti
Sedmaša obuhvaćenih ovim istraživanjem bilo je nešto više, njih 2.151 iz 85 osnovnih škola. Spolna raspodjela je slična, 51 posto su djevojčice, 48 posto dječaci, a podatak o spolu nije poznat za 1 posto učenika.
Kao i petaši rješavali su šest ispitnih knjižica s po jednim književnim i jednim informativnim tekstom. Za razliku od petaša uz zadatke koji se vezuju na tekstove, sedmaši su imali i pitanja iz općeg leksika. Kada gledamo sve zadatke, sedmaši su prosječno točno rješavali 61 posto, što je usporedivo s rezultatima njihovih dvije godine mlađih školskih kolega.
Opet, i sedmaši bolje rješavaju pitanja vezana uz književne tekstove. Kad su informativni tekstovi u pitanju, tu imaju više problema. Jedina iznimka je peta ispitna knjižica, gdje su učenici bili nešto uspješniji u rješavanju zadataka povezanih s informativnim tekstom. Kad je opći leksik u pitanju, sedmaši u svim ispitnim knjižicama točno riješe nekih 25 posto, što nije baš zavidan rezultat.
Što imaju više knjiga, to će više čitati
Čitalačka pismenost uvelike ovisi o tome koliko učenici čitaju. Stavovi petaša i sedmaša prema čitanju knjiga su pozitivni. No, u obje je skupine utvrđeno da će oni koji imaju više od 25 knjiga u svom domu više čitati, od onih koji imaju manje knjige. Imat će i manje volje sami uzeti knjigu u ruke.
Kada su u pitanju knjižnice, ovo istraživanje iznjedrilo je zabrinjavajući podatak da u više od polovine škola – njih 55 posto – nema dostupnih računala u školskim knjižnicama. Četvrtina škola ima samo jedno računalo na raspolaganju. Samo 16 posto anketiranih knjižničara i knjižničarki smatra da je njihova knjižnica dostatno opremljena različitim naslovima lektirne i stručne građe.
Cijelo izvješće pogledajte u dokumentu ispod. (Napomena: ako vam se dokument ne prikazuje, ponovno učitajte stranicu)