Naši znanstvenici provode istraživanje koje bi moglo pomoći tisućama žena s bolnim menstruacijama
Institut Ruđer Bošković nedavno se pohvalio kako znanstvenici njihova Laboratorija za nasljedni rak pokreću istraživanje koje bi moglo donijeti olakšanje tisućama žena koje pate od bolnih menstruacija. Tim pod vodstvom znanstvenika Petra Ozretića želi otkriti mikroorganizme koji bi mogli biti uzročnici primarne dismenoreje te kako se lijekovima ili dodacima prehrani mogu olakšati simptomi. Iako polovinu svjetske populacije čine žene, u svijetu je do sada provedeno tek jedno preliminarno istraživanje o ulozi sastava mikrobioma u bolnoj menstruaciji. I njegovi rezultati uopće nisu primjenjivi kod nas.
Petar Ozretić | foto: Institut Ruđer Bošković/Unsplash
O tome da je dismenoreja drugi naziv za bolne menstruacije školarci uče na biologiji u osnovnoj školi. Otprilike tada mnoge je učenice je po prvi puta osjete i na vlastitoj koži. Osim što usmena predaja govori o tome koliko se žena suočava s dismenorejom, visok postotak potvrđuju i znanstvena istraživanja. Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) provest će znanstveno istraživanje koje će se fokusirati na sastav vaginalnog mikrobioma i potencijalne uzročnike menstrualnih bolova. U svijetu je, naveli su s Ruđera, do sada provedeno tek jedno preliminarno istraživanje o ulozi sastava mikrobioma u bolnoj menstruaciji. Međutim, rezultati tog istraživanja nisu primjenjivi kod nas.
Rezultati istraživanja mogli bi pomoći od 360.618 do čak 761.305 žena u Hrvatskoj koje pate od bolne menstruacije
Istraživanje koje bi moglo pomoći tisućama žena koje pate od dismenoreje vodit će znanstvenik Petar Ozretić iz Laboratorija za nasljedni rak IRB-a. Za to su dobili donaciju dm-a od 13.000 eura u sklopu natječaja ‘Zajedno-za bolje sutra’.
– Kako je tema natječaja bilo unaprjeđenje menstrualnog zdravlja žena, a već neko vrijeme sudjelujem u istraživanjima o ulozi ljudskog mikrobioma u nastanku različitih bolesti, ideja za projekt o ulozi vaginalnog mikrobioma u bolnim menstruacijama ili primarnoj dismenoreji se vrlo brzo rodila. Smatra se da od primarne dismenoreje pati od 45 posto do čak 95 posto žena reproduktivne dobi, što predstavlja zaista veliki broj ženskih osoba kod kojih bolne menstruacije ometaju svakodnevne aktivnosti i normalan život, kaže Ozretić za srednja.hr.
Objašnjava i što to znači u Hrvatskim razmjerima – prema DZS-u je u Hrvatskoj 801.374 žena u fertilnoj dobi od 15 do 49 godina. Matematika kaže da bi rezultati ove studije, odnosno eventualni pronalazak neke učinkovite terapije za ublažavanje menstrualnih bolova, mogli pomoći od 360.618 do čak 761.305 žena.
– Glavni cilj ovog projekta je odrediti sastav vaginalnog mikrobioma, konkretnije vrsta bakterija (bakteriom) i gljivica (mikom ili fungiom), kod mlađe ženske populacije grada Zagreba koja pati ili ne pati od primarne dismenoreje, različitog intenziteta i rasprostranjenosti bolova. Smatramo da bi otkrivanje patogenih mikroorganizam koji prevladavaju ili ‘dobrih’ mikroorganizama koji su podzastupljeni u vaginalnom mikrobiomu osoba koje pate od dismenoreje moglo koristiti za pronalazak novih terapijskih pristupa za ublažavanje simptoma bolnih menstruacija, govori nam Ozretić.
Postoji jedno ovakvo preliminarno istraživanje, rezultati nisu primjenjivi kod nas
Ovo jedno spomenuto preliminarno istraživanje o ulozi sastava mikrobioma u bolnoj menstruaciji, koje nije primjenjivo kod nas pilot je studija Chena i suradnika provedena u SAD-u. Rezultati su objavljeni 2021. godine, a studija na uzorku od 20 žena pokazala je da su pro-upalne bakterije iz roda Prevotella, Atopobium i Gardnerella zastupljenije u vaginalnom mikrobiomu žena koje imaju intenzivnije menstrualne bolove.
– Međutim, kako sastav svakog mikrobioma pa tako i vaginalnog ovisi o mnogo parametara, kao što su na primjer rasna i etnička pripadnost, dob, ishrana i životne navike, pitanje je mogu li se rezultati dobiveni na populaciji SAD-a ekstrapolirati na žensku populaciju Hrvatske. S druge strane, kako su neka dosadašnja istraživanja ukazala na ‘univerzalnu’ ulogu određenih bakterijskih i gljivičnih vrsta u patologiji različitih ginekoloških oboljenja, svakako vjerujemo da bi rezultat našeg istraživanja mogli imati i globalnu primjenu, odgovara nam Ozretić na pitanje zašto studija nije primjenjiva kod nas.
Kako će izgledati ovo istraživanje? Naš sugovornik pojašnjava nam da prva faza istraživanja uključuje analizu uzorka vaginalnih brisova sudionica istraživanja. One su podijeljene u četiri skupine, prema prisutnosti dismenoreje te jačini i rasprostranjenosti bolova – bez bolova, blagi lokalizirani bolovi, jaki lokalizirani bolovi i jaki diseminirani bolovi. Analiza će, pojašnjava Ozretić, odrediti sastav bakterioma i fungioma korištenjem tehnike sekvenciranja nove generacija (NSG) ili takozvanog metabarkodiranja.
– Osim karakteristika dismenoreje, sastav vaginalnog mikrobioma povezat će se i s drugim medicinskim i socioekonomskim statusom sudionica, kao što su dob, trajanje menstrualnog ciklusa, prisutnost drugih komorbiditeta, stupanj obrazovanja, pušenje, konzumacija alkohola, spolna aktivnost i dr. U drugoj fazi projekta ćemo na nezavisnom uzorku vaginalnih brisova samo osoba koje pate od dismenoreje odredit prisutnost ciljanih vrsta bakterija i gljivica, metodom lančane reakcije polimerazom (PCR). Ovime želimo validirati rezultate dobivene metodom NGS-a, ali još važnije, razviti jednostavan dijagnostički postupak za dokazivanje prisutnosti uzročnih bakterijskih i gljivičnih vrsta kod žena koje pate od dismenoreje, kaže Ozretić.
Rezultati se očekuju u 2026.
Eksperimentalni dio istraživanja provodi Ozretić uz doktorandicu Josipu Čonkaš u Laboratoriju za nasljedni rak IRB-a. Vaginalni brisovi će se prikupiti u ginekološkim ambulantama na Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, pod vodstvom Ivane Maurac Pašalić, zatim u Domu zdravlja Zagreb – Centar, pod vodstvom Sandre Novak Rosić, te u Domu zdravlja Zagreb – Zapad, pod vodstvom Franke Čolak Zadravec. U interpretaciji dobivenih rezultata važnu ulogu imat će Ana Budimir iz Kliničkog zavoda za kliničku mikrobiologiju, prevenciju i kontrolu infekcija Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
Za kraj ga pitamo i koliko su ovakve donacije kakvu su dobili putem natječaja značajne za znanost u Hrvatskoj.
– S obzirom na to da je u Republici Hrvatskoj gotovo jedini izvor financiranja bazičnih istraživanja Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), sa svim svojim prednostima i manama, onda je zbilja hvalevrijedna svaka takva inicijativa, odnosno donacija privatnog sektora. Tako na primjer dm, uz Satiričko kazalište Kerempuh, već desetak godina donira financijska sredstva i u svrhu istraživanja muškog zdravlja, preciznije raka prostate, koje u našem laboratoriju provodi Maja Sabol, poručuje Ozretić.
Zaključuje i da je plan da istraživanje traje otprilike godinu i pol pa se rezultati mogu očekivati u prvoj polovici 2026. godine
