Nastavnici daju nerealne ocjene: Maturanti opet drastično lošiji na maturi nego u školi
Nastavnici u školama učenicima daju visoke ocjene, čak i kad za to nema pokrića. Zaključujemo to iz znatnih odstupanja između broja odlikaša te ocjena u srednjim školama te rezultatima koje isti ti učenici postižu na ispitima državne mature. Tako imamo i maturante koji su iz nekog predmeta u srednjoj imali odličan, a na maturi jedva polože ispit. Izašli su novi podaci koji pokazuju da se taj trend nastavio i u ovoj godini.
Foto: pixabay
Danas su u Školski e-Rudnik dodani podaci o zadnjoj državnoj maturi. Posljednje školske godine 26.509 učenika pristupilo je ispitima državne mature. Preko šezdeset posto njih na višoj razini pisalo je ispite iz Hrvatskog i Engleskog, a tek oko trideset posto polagalo je naprednu Matematiku. Prosječna ocjena na višoj razini iznosi 3,33, a na nižoj 2,68. Ništa neuobičajeno. No, potrebno je samo malo dublje zagrebati pod površinu naše obrazovne statistike da uvidimo jedan dugotrajan, ozbiljan problem.
Ocjene u srednjoj nerealno visoke
Trend koji spominjemo tiče se ocjenjivanja u srednjim školama i rezultatima koje učenici postižu na ispitima iz državne mature. Iz najnovijih podataka Ministarstva obrazovanja primjećujemo da u četvrtim razredima srednje škole iz Matematike i Hrvatskog učenici imaju znatno višu prosječnu ocjenu nego što ju prosječno ostvaruju na višoj razini ispita državne mature iz istih predmeta. Jedini predmet koji se obvezno piše na državnoj maturi, a gdje ocjene značajno ne odstupaju od onih zaključnih u školi jest Engleski.
izvor: Školski e-Rudnik
Da ne svjedočimo fazama ili izoliranim slučajevima, već dugotrajnom trendu govore i podaci unazad osam školskih godina. Kako te godine prolaze, tako primjećujemo da postoji znatno odstupanje između prosječne zaključene ocjene iz spomenutih predmeta i rezultata koji učenici ostvare na maturi. Još jedan alarmantan podatak je da smo prošle školske godine imali 1.035 učenika koji su iz nekog predmeta u četvrtom razredu imali odličnu zaključnu ocjenu, a na višoj razini mature iz istog predmeta postigli tek dovoljnu, prolaznu ocjenu. Štoviše, iako se ne radi o dramatično visokom broju takvih učenika, imamo i njih 109 koji su sa odlične zaključne ocjene iz nekog predmeta isti uspjeli na maturi – pasti.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Nije ništa bolje ni s izbornim predmetima
Među izbornim predmetima koji se polažu na maturi gotovo su svake godine tri ista najpoželjnija među maturantima – Fizika, Politika i gospodarstvo te Biologija. Tako je bilo i prošle godine. Ispitu iz Fizike pristupilo je 6.082 maturanata, Politici njih 4.306, a 3.969 maturanata pisalo je ispit iz Biologije. Trend odudaranja između zaključnih ocjena u školi i na maturi je i ovdje prisutan. Odstupanja na izbornim predmetima, kao što možemo vidjeti, znaju biti i dramatičnija no što je to slučaj s Hrvatskim, Matematikom i Engleskim. To se najbolje vidi kod rezultata iz već dugo godina najpopularnijeg izbornog predmeta mature – Fizika – gdje su odstupanja u prosječnim ocjenama u završnom razredu i ispitu mature i više nego dvostruka. Slično se vidi i kod Filozofije te Likovne umjetnosti.
izvor: Školski e-Rudnik
Nerealno visoke ocjene iz većine predmeta u završnim razredima srednje škole dio su šireg problema. Prošlog mjeseca pisali smo kako je prošle školske godine više od polovine učenika, njih gotovo četvrt milijuna, nastavnu godinu završilo s odličnim uspjehom. Od tog broja njih gotovo sto tisuća imalo je besprijekoran prosjek od 5,0. Broj superodlikaša u Hrvatskoj trenutno čini više od petine učenika. Važno je naglasiti da ocjene nisu uvijek bile takve, barem ne u cjelokupnom osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. Prije sedam godina bilo je više učenika, no broj je superodlikaša iznosio nešto više od sedamdeset tisuća. U posljednjih smo sedam godina, dakle, ostvarili porast superodlikaša za čak 35 posto.
Što nam govore ovi podaci?
Ispiti državne mature jedini su vrednovani standardizirani nacionalni ispiti koji se provode već deset godina. To znači da svi učenici, barem oni u istoj generaciji, pišu kvalitativno iste ispite i moraju odgovoriti na isti set pitanja. Njihovi su međusobni rezultati, kao i njihovo ‘znanje’ (uvjetno rečeno) maksimalno usporedivi.
U školama je, pak, dosta drugačija situacija, a ocjene ovise i to – sudeći po ovim podacima – dosta ovise o subjektivnim dojmovima nastavnika. Postoje tako stroži i blaži nastavnici, kolokvijalno rečeno bolje i lošije škole. Iz podataka možemo zaključiti da kod nas prevladavaju nastavnici s niskim kriterijima za ocjenjivanje. Budući da je odstupanje između ocjena maturanata u školi i ocjena na maturi tako značajno, to znači da iznimno velik broj nastavnika dosta olako dijeli ocjene, neovisno o trudu, radu, zalaganju i znanju učenika, kojima se to onda kasnije ‘obije’ o glavu na ispitima državne mature.
Ovi podaci pokazuju nam da ideja o standardiziranim nacionalnim ispitima, koji su pogrešno nazvani ‘malom maturom’, uopće nije loša. Takvi bi ispiti po završetku nekih ciklusa obrazovanja, primjerice krajem razredne i predmetne nastave, odnosno u četvrtom i osmom razredu osnovne škole, roditeljima, nastavnicima i učenicima pokazali koliko njihove ocjene i znanje odstupa od standarda. Tako bismo, recimo, mogli vidjeti koliki nam broj učenika krajem osnovne ima realnu ocjenu iz predmeta poput Hrvatskog, Engleskog i Matematike, a koliko nerealno visoku ili nerealno nisku ocjenu.
Ima i dobrih primjera
Nije sve tako sivo. Imamo i škola u kojima je podudarnost između zaključnih ocjena i ocjena na ispitima državne matura zapravo – dobra. To su sve one škole gdje ocjene odudaraju do maksimalno 5%. Tako, recimo, kada gledamo Matematiku, jedine škole u kojima postoji tako nisko odstupanje su XV. gimnazija u Zagrebu i III. gimnazija u Splitu. Kolokvijalno, zagrebački i splitski MIOC, odnosno prirodoslovno-matematičke gimnazije.
Najmanje odstupanje u ocjenama iz Hrvatskog ima više škola. Tri najbolje u tom pogledu su IV. gimnazija u Zagrebu, III. gimnazija u Splitu te Pazinski kolegij u Pazinu. Kod Engleskog je uvjerljivo najbolja situacija jer tu, kako smo spomenuli, odstupanja između zaključnih ocjena u školi i na maturi gotovo pa i nema. Tri škole s njamanjim odstupanjem su XVI. gimnazija u Zagrebu, III. gimnazija u Splitu te Klasična gimnazija Fra Marijana Lanosovića u Slavonskom Brodu.
