Nećemo u vojsku, nego u školu: Donosimo listu vojnih objekata koji su pretvoreni u škole, fakultete te studentske domove

Nakon što su prije desetak dana, u prvom čitanju u Saboru prošle izmjene Zakona o obrani, glavno pitanje koje se postavlja ostalo je, ‘želi li ministar obrane Damir Krstičević uvesti obvezni vojni rok?’. Premda se ministar Krstičević branio od takve teze, iz oporbe su odmah reagirali sumnjom da je riječ upravo o tome odnosno vraćanju zamrznute vojne obveze.

U opširnoj analizi portal Index.hr je to također prokazao pa tako navode kako se obvezni vojni rok više se neće nazivati tako nego ‘temeljno vojno osposobljavanje’, no građani će se, kao i prije, morati odazivati pozivima u vojsku. Isto tako, uvodi se obveza služenja u pričuvnom sastavu koji se dijeli na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu.

Priziv savjesti! Vojarne se mogu iskoristiti i bolje

Još kada se prošle godine prvi put uozbiljila politička ideja ponovnog vraćanja vojne obveze, nakon što je ista zamrznuta 2008.,  pojavile su se i glasne prosvjedne struje koje su zagovarale da se umjesto u vojarne i vojsku, državni novac uloži u obrazovne svrhe, primjerice u kurikularnu reformu.

– Mladi ljudi ne trebaju vojni rok već radna mjesta, kvalitetno i dostupno obrazovanje, pomoć pri rješavanju stambenog pitanja, financijsku i ljudsku sigurnost kako bi mogli osnivati obitelji i unaprjeđivati kvalitetu svojih života. Podsjećamo kako se procjenjuje da bi ovakva popularizacija vojske i militarizacija, hrvatske građane stajala 300 do 400 milijuna kuna godišnje, dok je za cjelovitu reformu hrvatskog obrazovnog sustava u idućih pet godina potrebno osigurati 300 milijuna kuna, naveli su organizatori Inicijative nekoliko civilnih udruga, koje su se usprotivili općoj vojnoj obvezi.

A da usmjeravanje novca iz vojnih u obrazovne svrhe nije tek floskula, svakako ni nemoguća misija, upravo smo želeli prokazati u ovom tekstu.

Uz to smo također željeli uputiti čitatelje na to čega sve ne bi bilo da se prekomjerna vojna imovina u Hrvatskoj nije prenamijenila za potrebe niza obrazovnih i njima popratnih institucija. Štoviše i za osnivanje pojedinih.

Prije detaljnijeg izvještaja o tome, navedimo najsvježiji primjer takve jedne pretvorbe. Naime, studentski kampus u Varaždinu, koji je otvoren početkom prosinca te se smatra jednim od najmodernijih možda i u ovom dijelu Europe, izgrađen je upravo na zemljištu nekadašnje vojarne.

Prethodno je u neposrednoj blizini, također na zemljištu bivše vojarne izgrađena i vrlo moderna studentska menza.

Na mjestu vojarni nastala dva sveučilišta te dva veleučilišta

Upućeni u nekoliko sličnih primjera, a vođeni tezom da se brojne vojarne i popratni sadržaji, koji su ostali iz bivšeg režima, mogu jako dobro iskoristiti za civilne svrhe, uputili smo upit Ministarstvu državne imovine koji su sve vojni objekti od osamostaljenja Hrvatske, pretvoreni u obrazovne institucije i/ili popratne sadržaje?

I ne biste vjerovali u čak 15 županija, dio vojnih objekata, pretvoren je u škole, vrtiće, fakultete, studentske menze, studentske domove i knjižnice.

Između ostaloga imamo slučajeve da su vojni objekti dodijeljeni za potrebe osnivanja Sveučilišta u Osijeku te Katoličkog sveučilišta u Zagrebu, a u vojnim objektima su nastali i Veleučilište u Kninu te Karlovcu.

U Karlovcu je u bivšoj vojarni nastao i studentski dom, kao i u Virovitici te na Trsatu iznad Rijeke. Na kraju istaknimo i jedan primjer prenamjene vojne imovine u obrazovne i druge civilne svrhe, koji je doživio fijasko. Riječ je kampusu Borongaj, odnosno o projektu koji je trebao biti najveća investicija u obrazovanje u posljednjih 150 godina, a koji se nikada kao takav neće ostvariti.

U potonjem dokumentu pogledajte cjelokupnu listu bivših vojnih objekata, koji su pretvoreni u obrazovne i popratne sadržaje, prema evidenciji Ministarstva državne imovine odnosno njima dostupnih podataka.

[scribd id=370595326 key=key-uVioWRwgbsKOpsCRCr8A mode=scroll]