Za razvoj potencijala nadarenih učenika potreban je individualan i pristup prilagođen specifičnim potrebama svakog pojedinca. Posljednjih dvadesetak godina napravljen je premali napredak u razvoju uvjeta za naše genijalce. Još uvijek se ne provodi Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koji je objavljen prošle godine. Čeka se na uvođenje novog pravilnika pa talentirani i dalje imaju problema zbog svoje inteligencije, a posebno su ugrožena djeca u ruralnim područjima.
srednja.hr
Još uvijek ne postoji kvalitetan sustav, koji bi omogućio bolje uvjete za mlade koji svojom inteligencijom i znanjem mogu poboljšati situaciju u Hrvatskoj. Iako se u medijima često ističe talentiranost naših učenika, njihovi natprosječni rezultati i pobjede na raznim međunarodnim natjecanjima, u realnosti je ovaj potencijal uglavnom stavljen na marginu hrvatskog obrazovanja.
Natprosječni se nerijetko karakteriziraju kao problematični, a u ruralnim mjestima ne postoje niti mogućnost za prepoznavanje nadarenih. Hrvatski obrazovni sustav, osim što ima problema s njihovom identifikacijom, nema ni dovoljno razrađenu strategiju, ali ni sredstva za njezinu provedbu.
MZOS razmatra mogućnost donošenja novog Pravilnika
Kako bi saznali koji je najbolji pristup ovoj skupini mladih te zašto se do sada nisu ostvarili kvalitetniji uvjeti za njihov razvoj, kontaktirali smo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Centar tehničke kulture Rijeka i Bistriće, dvije nevladine udruge koje se svakodnevno susreću s darovitom djecom.
– U ovom trenutku razmatra se mogućnost donošenja novog Pravilnika o načinu uočavanja, školovanja, praćenja i poticanja darovitih učenika u osnovnoj i srednjoj školi te uvjetima i postupcima pod kojima učenik može završiti školu u kraćem vremenu od propisanog. Tako će oni natprosječni dobiti priliku da njihova darovitost postane i službeno priznata u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, odgovorili su nam iz MZOS-a te su najavili i stvaranje individualiziranog programa prilagođen specifičnim potrebama talentiranih pojedinaca.
Ističu kako obrazovanje darovitih treba sustavno rješavati, ali i upozoravaju na brojne probleme zbog kojih ovaj velik potencijal za napredak hrvatskog društva i gospodarstva još uvijek nije realiziran.
Zemlja znanja nema dovoljno novca za razvoj genijalaca
Prema njihovim riječima, trenutni broj školskih psihologa nije dovoljan za provedbu Pravilnika, a naglasili su i kako bi se ovaj problem trebao regulirati drugim odredbama i zakonima, jer se samo s jednim dokumentom ne može obuhvatiti cijeli sustav obrazovanja.
– Potrebna je unutarnja transformacija škole koja će u odnosu na svaku različitost učenika osigurati prikladno obrazovanje. Postoji i strukturalni problem izdvajanja djece u posebne skupine. S tim u vezi, važna je vrijednosna promjena sustava u odnosu na darovite učenike, jednako kao i na druge različite skupine, ali i osiguravanje dodatnih financijskih sredstava za funkcioniranje Pravilnika u praksi, naglasili su u ministarstvu.
Boljom pripremom i organizacijom izvukli bi više iz europskih fondova
Specijalistica za obrazovanje nadarenih i voditeljica Udruge Bistrić Jasna Cvetković-Lay objasnila nam je kako bi se problem financiranja dobrim dijelom mogao riješiti kroz fondove Europske unije
Kao pozitivan primjer navodi Mađarsku, koja je napravila značajan iskorak u smjeru umrežavanja svih koji sudjeluju u skrbi za nadarene. Naši susjedi su ostvarivanjem nacionalne suradnje, ali i adekvatnim zakonskim okvirima, uspjeli osigurati golema sredstva za rad s talentiranim pojedincima.
– Stvari se jako polako i neznatno pomiču zadnjih dvadeset godina, od kako se intenzivno bavim ovim područjem, ali postoji nekoliko važnih projekata za darovite koje smo ipak uspjeli realizirati. Posebno bi izdvojila izradu strategije stručnog usavršavanja za rad s darovitim učenicima, koji smo napravili u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Osmišljeni program planiramo provesti do 2020. Godine. Fokus je na individualizaciji kao glavnom pristupu u radu s darovitom djecom i mladima, najavila je edukaciju nastavnika u idućih šest godina voditeljica Bistrića Cvetković Lay.
Za određivanje pristupa prema darovitom učeniku potreban je adekvatan mentor
Individualni odnos istaknuli su i iz Centra za tehničku kulturu Rijeka, koji se u svom radu susreće s darovitim korisnicima, ali i drugim učenicima s posebnim potrebama. Svoj pristup prilagođuju specifičnim potrebama svakog pojedinca.
– Teško je općenito govoriti o darovitim osobama. U određivanju adekvatnog pristupa veliku ulogu u cijelom procesu ima mentor koji sam procjenjuje koje su metode najbolje za korisnike i vodi daljnji razvoj zadovoljavajući specifične interese svako pojedinačno. Smatramo kako motiviranje pojedinca igra veliku ulogu u razvoju i da je potrebno talentirane pojedince isticati u zajednici kao pozitivne primjere, izjavila je Hana Galogaža iz riječkog centra.
Kroz svoj rad primijetili su kako pozitivan učinak na razvoj darovitih pojedinaca imaju komunikacijsko-motivacijske radionice koje korisnicima pomažu da se otvore, motiviraju, poboljšaju svoje komunikacijske vještine. U centru se, osim toga, trudimo da kod nadarene djece ojačaju osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici pa ih potiču na volontiranje i dijeljenje znanja i vještina koje su stekli s mlađim generacijama.
