‘Nemam dar za matematiku’ loša je isprika za redanje jedinica
Iako postoji uvriježeno mišljenje kako dobri matematičari moraju za ovaj predmet biti prirodno nadareni, nova saznanja pokazuju da to nije tako. Istraživanje objavljeno u Science Dailyu naglašava kako su marljiv rad, redovna obrada nastavnih jedinki, kao i pozitivne školske navike najvažniji čimbenici u usavršavanju matematičkih vještina. Ono što također loše utječe na učenje ovog predmeta je odbojan stav prema njemu i razmišljanje kako samo pojedinci mogu biti uspješni u njemu.
Stav da uspješni u matematici mogu biti samo oni nadareni za ovaj predmet, potpuno je pogrešan. Nova studija, objavljena u Science Dailyu pokazuje kako su zapravo najvažniji kriteriji za matematičku uspješnost, marljiv rad i redovno vježbanje nastavnih jedinki. Odbojnost prema matematici stvara i predrasuda kako ovaj predmet mora biti težak i dosadan.
Druge predmete ne prestajemo učiti, nakon što shvatimo da nam ‘slabije idu’
Predrasude prema matematici su jedinstvene budući da se rijetko susrećemo s ljudima koji će reći ‘slab sam u čitanju’ pa ću prestati usavršavati hrvatski jezik.
S druge strane ‘slab sam u matematici’, redovan je alibi mnogim učenicima, što i uvjetuje činjenicu da najveći broj srednjoškolaca, na globalnoj razini uzima instrukcije iz matematike.
Spomenuto istraživanje je utvrdilo kako tri od deset ispitanika smatra sebe lošim matematičarima, dok preko 50 posto ispitanika između 18 i 34 godine, nema nikakav problem s time da se izjasni ‘lošim matematičarom’.
Dodajmo još jedan zanimljiv podatak iz istraživanja. Čak jedan od tri odrasla Amerikanca je rekao kako bi radije čistio wc, nego li rješavao matematički problem.
Stav o matematici je utjecajniji nego što mislimo
Opasan stav o matematici, koji smo već napomenuli ‘slab sam u matematici’ učenici uglavnom dopunjavaju nastavkom ‘i uvijek će tako biti’. No, učenje matematike bi se moglo usporediti sa svakom aktivnošću s kojom se susrećemo prvi put.
Po logici koju slijedimo glede matematike, ne bi ništa usavršili u životu. Ni sportsku aktivnost, glazbeni instrument ili nešto treće.
Kada se susretnemo s problemom u matematici, skloni smo za razliku od drugih područja posumnjati da je isključivi uzrok naša nesposobnost i netalentiranost za ovaj predmet, a ne manjak vježbe i učenja.
Ovakav odbojan stav, onda ima i negativan učinak na motivaciju za učenjem.
Ipak je marljivost presudna
Istraživanje, kojim se željelo uvidjeti gdje leži ključ matematičkog problema, provedeno je na 3,520 učenika u razdoblju od pet godina. Ispitanici su rješavali PALMA (Mathematics Achievement Test) te se tako mjerila njihova matematička sposobnost.
Pitanja su uključivala osnovnu aritmetiku, algebru te geometriju. Uz to su učenici iskazali i svoje preferencije prema matematici.
Ispostavilo se da su učenici koji su se pouzdali isključivo u znanja stečena na predavanjima, bez pokušaja dubljeg zalaženja u tematiku, pokazali mizeran napredak kroz vrijeme.
Istraživači su također prokazali kako motivacija utječe na razliku u napredovanju. Učenici koji su rekli kako žele postati boljim matematičarima iz jednostavnog razloga što su zainteresirani za predmet, po završetku studije su i postigli veći progres od onih koji su se izjasnili da žele napredovati u matematici, samo kako bi imali veće ocjene.
– Dok je inteligencija važna za razvijanje matematičkih vještina u ranim fazama obrazovanja, motivacija te redovito izvršavanja obveza, igraju važniju ulogu u kasnijim, srednjoškolskim i studentskim fazama, rekao je vođa istraživanja Kou Murayama.
