Ljudi koji često varaju ili su nepošteni, umjesto grižnje savjesti, u većini slučajeva se takvim nedoličnim ponašanjima oraspolože, pokazalo je istrživanje Američkog udruženja psihologa (APA). Dok god svojim smicalicama i prevarama ne čine ozbiljnu štetu bližnjima, odnosno im ne nanose povrede, varalice se osjećaju mnogo bolje poslije ovakvih aktivnosti.
Umjesto grižnje savjesti, varanje i druge nepoštene radnje poboljšavaju raspoloženje kod ljudi koji ga čine, pokazala je studija Američkog udruženja psihologa. Sve dok ne nanose ozbiljne posljedice ili ozljede ljudima iz svoje okoline, varalice će njihove nepodopštine češće oraspoložiti nego navesti na kajanje ili grižnju savjesti.
Čak iako nema opipljive nagrade, nepošteni se osjećaju bolje nakon prevare
Iako su ljudska predviđanja bila takva da se smatralo da oni koji učine neku prevaru zapadaju u neku vrstu nelagode ili kojeg drugog lošeg osjećanja, pokazalo se da stvari stoje malo drukčije.
I u slučajevima kada ne postoji neka opipljiva nagrada, poput materijalne koristi, ljudi koji varaju osjećaju se prosječno bolje od onih koji to ne rade, zaključuje se iz spomenute studije.
– Kada ljudi učine nešto loše u namjeri da svjesno povrijede nekoga, poput udara struje, konstantna reakcija u prethodnim istraživanjima je bila neka vrsta osjećanja krivice, a naša studija pokazuje da u situacijama kada ne postoje izravne posljedice po prevarenu osobu, varalice se osjećaju bolje, raspoloženje im se popravlja, rekla je voditeljica istraživanja Nicole Ruedy sa Sveučilišta u Washington, za Telegraph.
Ispitanici varali na matematičko-logičkom testu i nakon toga osjećali emotivni poticaj
U studiji, koja je uključivala test, sudjelovalo je više od tisuću ispitanika iz SAD-a i Engleske. Istraživači su predviđali da će se oni koji budu varali na testu, kako bi ostvarili određenu korist osjećati lošije ili barem ambivalentno nakon toga, no pokazalo se suprotno.
Naime sudionici na testu koji su varali, doživjeli su snažan emotivni poticaj, po anketi o osjećajima koju su popunjavali prije i poslije pokusa.
Na matematičko-logičkom testu ispitanici koji su varali, u prosjeku su na kraju bili sretniji od onih koji nisu imali nikakve mogućnosti da to učine.
Inače nešto više od polovice sudionika u studiji bili su muškarci. Oko 400 ispitanika bilo je između 20 i 30 godina, dok su ostatak činili studenti u ranim dvadesetim godinama.
