Netočno je da Hrvatska ima višak visokoobrazovanih, kako je tvrdila bivša ministrica Šikić

Europska komisija izradila je Pregled obrazovanja i osposobljavanja u Hrvatskoj 2016., čija je svrha predstavljanje i ocjena glavnih nedavnih i sadašnjih mjera politike u svakoj državi članici EU-a na temelju najnovijih dokaza, s naglaskom na drugu polovicu 2015. godine. Tako je glavna prednost Hrvatskog obrazvnog sustava niska stopa ranog napuštanja školovanja, a problem je nedostatak matematičkih vještina i pismenosti petnaestogodišnjaka, sve manji broj upisanih u škole i aljkavost u provedbi kurikularne reforme.

Foto: Ivan Božić|srednja.hr

Kao glavnu prednost sustava Europska komisija navodi vrlo nisku stop ranog napuštanja školovanja, po čemu smo vodeći u Europskoj uniji. Samo je 2,8 posto osoba koje su u dobi između 18. i 24. godine života napustile školovanje, za razliku od prosjeka EU koji je u 2015. iznosio 11 posto.

Pozitivno je i što je se vrlo visok broj maturanata po završetku srednje škole upisuje u ustanove visokog obrazovanja.

Hrvatski petnaestogodišnjaci u nedostatku matematičkih vještina i pismenosti

Kao glavni nedostatak, Europska komisija navodi kako su međunarodne studije dokazale velike nedostatke u stjecanju matematičkih vještina, pismenosti i vještina čitanja među petnaestogodišnjacima.

Istovremeno, iskazuje se zabrinutost provedbe Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije i kurikularne reforme zbog političkih previranja.

Na kraju, komisija naglašava kako je proces usklađivanja obrazovnog sustava i tržišta rada dugotrajan i kako, na žalost još uvijek nije dao konkretnije rezultate.

Iako se tijekom 2015. realni BDP Hrvatske povećao za 1,6 posto, vladajući su odlučili kako će se u državnom proračunu za 2016. smanjiti budžet Ministarstva obrazovanja i to za 1,1 posto. Možda ne zvuči puno, ali na velikom su udaru bile neke od stavaka, poput sredstava za financiranje prijevoza učenika koji je umanjen za 28 posto.

Iako se konstantno naglašavalo kako će kurikularna reforma biti eksperimentalno uvedena 2016./17. već se prilikom donošenja proračuna moglo naslutiti da to neće biti tako. Tada je za 10 posto smanjena subvencija agencijama za osposobljavanje nastavnika, što je, primjećuje Komisija, dovelo u pitanje obvezu osiguravanja opsežnog osposobljavanja nastavnika u okviru priprema za kurikularnu reformu.

Spomenuta kurikularna reforma, tvrdi Europska komisija, nije preživjela u svom izvornom obliku. Ista je izgubila zamah zbog političkih previranja, nepostojanja jasne vizije o rokovima i proračunu za provedbu. Jedino pozitivno iz čitave priče jest što se za temu obrazovanja javnost malo više zainteresirala.

Sve manji broj učenika i studenata

U skladu s nepovoljnim demografskim kretanjima po Hrvatsku, u odnosu na godinu 2013./14. broj se učenika u osnovnim školama smanjio za 1,3 posto, a u srednjim školama za 2 posto. U 2015./16. u osnovne je škole upisano dodatnih 1 posto manje, a u srednje škole čak 4,5 posto manje učenika.

U skladu s navedenim podacima primijećen je i pad broja studenata; akademske godine 2014./15. upisano je čak 3.000 studenata manje nego godinu prije. Komisija je primijetila kako bi stanje dodatno mogla pogoršati politika vladajućih da se stipendije dodjeljuju tek krajem akademske godine, što je ove godine bio jedan od gorućih problema među studentima.

Zanimljivo je za spomenuti i kako je tijekom 2014. čak 20,8 posto stanovništva imalo kao najviši stupanj obrazovanja završenu samo osnovnu školu, 60,7 posto srednju, a samo je 18,5 posto odraslog stanovništva imao kao najviši stupanj tercijarno obrazovanje. Udio osoba s tercijarnim stupnjem obrazovanja između 30 i 34 godine života 2015. iznosio je 30,9 posto, što je, kako tvrdi Europska komisija, nizak postotak u odnosu na europski prosjek od 38,7 posto, unatoč činjenici da je bivša ministrica rada, Nada Šikić pred samo nekoliko mjeseci tvrdila kako je takvih osoba previše.