Neven Budak i Ivica Puljak obećali ostavke ako ne dođe do povećanja sredstava za znanost
Na predizbornom sučeljavanju ‘Politike znanosti i visokog obrazovanja’ u organizaciji Mreže mladih znanstvenika i Akademije za politički razvoj moglo se čuti puno vizija o budućnosti, ali i obećanja potencijalnih budućih ministara Nevena Budaka i Ivice Puljaka kako će dati ostavke, ako ne dođe do povećanja sredstava za visoko obrazovanje. Radovan Fuchs iz HDZ-a tvrdi da nije kandidat za ministra pa niti ne može obećati takvo nešto.
foto: Marko Matijević|srednja.hr
Voditelj debate i predsjednik Mreže mladih znanstvenika (Mlaz) Sanjin Marion zamolio je kandidate da istaknu dvije mjere koje su bitne za obrazovanje. Ivica Puljak iz stranke Pametnu tvrdi da Hrvatska ne prepoznajte znanost te da je bitno implementirati strategiju obrazovanja tako da se napravi integracija Sveučilišta.
– Fakulteti trebaju dio svoje pravne osobnosti prebaciti na Sveučilišta koja bi onda imala veću moć i mogućnost za integraciju. Slovenija ulaže 800 milijuna kuna u obrazovanje dok je Hrvatska na 100 milijuna, otvorio je debatu Puljak.
Svi kandidati su bili kritični prema proračunu za obrazovanje i otvorenosti Sveučilišta
Zdravko Žvorc iz Koalicije za premijera pak smatra kako nema povezanosti tržišta i fakulteta. Iz primjera Veterine gdje je predavao kaže kako godišnje diplomira 150 veterinara, a potreba tržišta je od 30 do 40 ljudi. Prema njemu je potrebna obnova znanstvene opreme. Neven Budak koji je kandidat za ministra Narodne koalicije povećat će ulaganja u znanost prve godine za 1,1 posto. Ne samo putem EU fondova, nego uključivanjem javnih i privatnih tvrtki kroz ulaganje u istraživanje. Planira i podići kvalitetu Z projekata.
Bivši ministar iz redova HDZ-a Radovan Fuchs smatra kako treba izmijeniti Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se stvorili pravni okviri za reforme koje drugi spominju, kao i rekonstruiranje institucija Sveučilišta, njihove svrhe i ciljeva. Što se tiče financiranja, EU fondovi su kao šlag na tortu, a tortu treba raditi kod kuće, slikovito je objasnio Fuchs.
– Moramo priznati da je jako teško doći do EU novaca, osobito kroz prirodne znanosti. Svatko tko je to probao, zna da mora proći kroz sito i rešeto, a bojim se da nemamo dovoljno kapaciteta za maksimalno povlačenje sredstava. Ipak, ima pozitivnih primjera poput mojeg kolege s Veterine koje je povukao 2.5 milijuna eura s čime su se zaposlili mladi znanstvenici. Nemojmo se previše oslanjati na EU projekte, poručio je Žvorc.
Budak se nadovezao kako ima grana znanosti koje se ne mogu toliko integrirati s gospodarstvom, a važne su za društvo. Kompetencijom i racionalnom distribucijom novaca, samo onima koji su u javnim tvrtkama osigurane za istraživanja već bi se moglo puno napraviti. Za izvore financiranja ideju ima i Fuchs koji smatra kako treba izmijeniti zakon o HNB-u kako bi se moglo dobiti kreditiranje za istraživačke projekte. Na pitanje zašto HDZ to nije napravio u prošlom mandatu, odgovorio je kako je Vlada zbog političke situacije bila blokirana pa nije donesen niz zakona.
Neven Budak je istaknuo kako postoji 30 posto više upisnih mjesta nego kandidata, a većinom je riječ o javnim institucijama, a tek djelom o privatnima. Fuchs je pak nadodao kako fakulteti upisuju višak studenata radi novaca te da to treba korigirati.
Debata bez velike svađe i razlika, male su razlike u željama
– Nemamo dovoljno studenata za tehničke fakultete. Kurikularna reforma je bila temelj da se to promijeni. Gospodarstvo će surađivati samo ako će od inovacija znanstvenika imati koristi na globaliziranom tržištu. Moram pohvaliti g. Fuchsa kako su zakoni koje je on predlagao bili među posljednjim kvalitetnima, ali da je bio blokiran od strane svojeg HDZ-a i SDP-a, istaknuo je Puljak iz Pametno, a zanimljivo, Fuchs mu nije ništa replicirao.
Kandidat za ministra Budak dotaknuo se i edukacije poslodavaca koje treba uključiti u kolaborativne doktorate jer nisu uopće svjesni koje bi koristi mogli imati za svoje poslovanje. Ukinuo bi koeficijente za pojedina znanstvena zvanja, te bi dopustio Sveučilištima da ih samostalno kreiraju u okvirima proračuna.
– Mlade znanstvenike treba integrirati pod MZOS, a ne da ovise o prelijevanju sredstava unutar fakulteta. Hrvatska nema jednaki potencijal na svim Sveučilištima pa tako treba novce za znanost dodjeljivati za vrhunske projekte po strogim kriterijima, ali i po nešto blažim u drugoj kategoriji jer manja Sveučilišta ne mogu konkurirati, ali isto tako ih treba razvijati, rekao je bivši ministar Fuchs. S idejom veće kontrole MZOS-a nije se složio Puljak jer bi tamo bili izloženi većem političkom pritisku.
Na pitanje o stipendijama Budak je rekao kako kroz indirektne stipendije za prehranu jednako dobivaju bogati i siromašni, a bolje su se pokazale direktne stipendije za vrhunske studente, ali i one koji su socijalni slučaj. Istaknuo je primjer Norveške koja ima tri centra izvrnosti, a složio se s Puljakom da je naših 13 centara pogreška. Sustav bi trebalo resetirati i krenuti iz početka.
Budak je od studenata kao profesor na Filozofskom fakultetu imao ocjenu 4.2, a više se ne ocjenjuje jer je u trajnom zvanju. Oko 50 posto brucoša želi promijeniti studij nakon prve godine, a Budak se prilikom odgovora na taj problem dotaknuo karijernog savjetovanja u Portugalu koje počinje u osnovnoj školi, a mi bi trebali veći naglasak stavljati na savjetovanja krajem osnovne i srednje škole. Fuchs misli da je to ozbiljan problem s kojim se trebamo pozabaviti. Puljak, koji je bio proglašen za najboljeg profesora na FESB-u, misli pak da će kompetitivnost natjerati fakultete da se bore za bolje studente te da je to uzrok problema, dok Žvorc kaže da na Veterini nisu imali toliko problema s time.
Budak i Puljak su na pitanje iz publike ‘hoće li dati ostavku ako ne dođe do povećanja sredstava za obrazovanje’ odgovorili potvrdno, dok je Fuchs rekao kako on nije kandidat za ministra.
