Niste upali na faks? Provjerili smo na kojim se poslovima zapošljavaju osobe sa završenom gimnazijom
Zbog svog lošeg rezultata na maturi dio gimnazijalaca neće se uspjeti upisati na fakultet, a zasigurno postoje i oni koji su prije mature donijeli odluku da će pauzirati godinu. Mnogi od tih kandidata po prvi će se puta susresti s tržištem rada. Provjerili smo na kojim su se poslovima u prošloj godini zapošljavali oni kojima je najviši stupanj obrazovanja završena gimnazija.
Foto: Srednja.hr
Osobe čiji je najviši stupanj obrazovanja završena gimnazija u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nose naziv ‘maturant gimnazije’.
U prvih šest mjeseci na burzi 5.354 osoba sa zvanjem ‘maturant gimnazije’
Kao i svake godine, i ove će dio onih koji su maturirali u gimnazijama, umjesto na fakultetu, sreću potražiti na tržištu rada. Prijava u evidenciju nezaposlenih HZZ-a nije obavezna, ali tu mogućnost koristi nekoliko tisuća osoba godišnje. S obzirom na koronakrizu, ne iznenađuje da je u prvih šest mjeseci ove godine broj maturanata gimnazije u evidenciji nezaposlenih bio je veći nego u istom razdoblju 2019.
– U prvih šest mjeseci 2019. godine u evidenciji nezaposlenih osoba evidentirano je 3.790 osoba sa završenim gimnazijskim obrazovanjem. U istom razdoblju 2020. godine evidentirano je 5.354 osoba sa završenim gimnazijskim obrazovanjem, službeni su podaci koje smo dobili iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
No, valja naglasiti i kako je u 2020. iz evidencije, a radi zaposlenja, odjavljeno više osoba sa zvanjem maturant gimnazije.
– U prvih šest mjeseci 2019. godine iz evidencije nezaposlenih radi zaposlenja odjavljeno je 415 osoba sa završenim gimnazijskim obrazovanjem dok je u istom razdoblju ove 2020. godine odjavljeno 726 osoba sa završenim gimnazijskim obrazovanjem, ističu iz HZZ-a.
Zapošljavaju se kao prodavači, konobari, administrativni službenici…
Doznali smo i na kojim se je poslovima najčešća zapošljavala poviše spomenuta skupina odjavljenih iz evidencije nezaposlenih.
– Osobe gimnazijske razine obrazovanje najviše su se zapošljavale u sljedećim zanimanjima: prodavač, administrativni službenik, konobar te pomoćni konobar, kažu nam iz HZZ-a.
Donošenje odluke o neupisivanju studija nije lako, ali to ne mora značiti da osoba sa završenom gimnazijom to zvanje mora nositi trajno. Jedan od procesa kroz koji je moguće bolje se pozicionirati na tržištu rada je i prekvalifikacija, a promjena zanimanja moguća je i kroz programe koje nudi sam HZZ, a o kojima se kandidat detaljno može raspitati u svom područnom uredu.
– U programe obrazovanja uključuju se kandidati ovisno o svojim profesionalnim interesima, ali i prethodnom obrazovanju. Nije često da se maturanti gimnazije odlučuju za zanimanja koja podrazumijevaju poslove jednostavnije složenosti, češće su njihova očekivanja vezna uz zanimanja primjerice vezane uz informatiku, vođenje EU projekata, animatore, strane jezike i slično. Sve osobe prijavljene u evidenciju Zavoda, pa tako i maturanti gimnazije imaju mogućnost aplicirati na neki od programa obrazovanja koji provodi područni ured u kojem je osoba prijavljena u evidenciju nezaposlenih. Pritom treba naglasiti da Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi programe obrazovanja za zanimanja koja su tražena na tržištu rada, zanimanja kojih nedostaju čime se značajno povećava šansa za zapošljavanje nakon obrazovanja, zaključuju iz HZZ-a.
Kako se prvi puta prijaviti u evidenciju HZZ-a, pročitajte na poveznici, a kako se ponašati na razgovoru za posao te sastaviti motivacijsko pismo i životopis, pogledajte u videima na našem YouTube kanalu.
