Nisu svi učenici koji osvoje zlato prvaci: Kako se na svjetskim natjecanjima znanja dodjeljuju medalje?
Nevjerojatne uspjehe posljednjih nekoliko godina postižu naši srednjoškolci na svjetskim natjecanjima i olimpijadama znanja pa tako svako malo možemo čuti kako je netko od njih osvojio srebro, zlato ili broncu. Valja naglasiti kako je već ogroman uspjeh i samo sudjelovanje na tako velikim natjecanjima, ali potrebno je razjasniti način dodjele medalja na tim natjecanjima. Iako se učenici natječu u istom području, zapravo ne postoji samo jedan zlatni, brončani i srebrni natjecatelj.
Zladna medalja na olimpijadi iz kemije| foto: Kenrick – Own work (originally uploaded at id.wikipedia.org), CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=9060909
– Na međunarodnim olimpijadama, ne samo iz informatike, nego znanja, se dijeli određeni komplet zlatnih medalja, srebrnih i brončanih. Tako je to posloženo. Znači, Krešimir je bio ukupno osmi u poretku, na tom natjecanju, ali je bio unutar tog grida od zlatnih medalja. Tako da je osvojio zlatnu medalju, a osmo mjesto pojedinačno je zauzeo, tako je profesor XV. gimnazije Zagreb i voditelj brojnih reprezentacija na natjecanjima znanja, Nikola Dmitrović, objasnio nedavni uspjeh naših informatičara u emisiji Dobro jutro, Hrvatska!
Dakle, na Međunarodnoj olimpijadi iz matematike, natjecatelji se rangiraju na temelju individualnih rezultata, a medalje se dodjeljuju najboljima i ukupno ih dobiva nešto više od polovice natjecatelja. Omjer medaljom nagrađenih učenika na kraju iznosi 1 (zlato) : 2 (srebro) : 3 (bronca). Onima koji ne osvoje medalju, ali dobiju sedam bodova na najmanje jednom matematičkom problemu dodjeljuje se priznanje.
Tako je i na Međunarodnoj geografskoj olimpijadi, gdje smo ove godine imali dobitnika zlata koji je u ukupnom poretku osvojio fantastično drugo mjesto. Na konkretnom primjeru Geografske olimpijade 2014. godine, na kojemu broj zlatnih, srebrnih i brončanih medalja raste proporcionalno broju sudionika, to izgleda ovako: ukupno su se na iGeo u poljskom Krakówu natjecala 144 učenika. Njih dvanaestero nagrađeno je zlatom. Sljedeća 24 učenika nagrađena su srebrom, a sljedećih 36 učenika ovjenčano je srebrnom medaljom.
Za sljedeći primjer uzeli smo Međunarodnu olimpijadu iz kemije. I ondje se svi sudionici rangiraju na temelju individualnih rezultata, a rezultati timova službeno se ne objavljuju. Zlatne medalje dodjeljuju se onima koji ulaze u otprilike 10 posto najboljih, srebrne onima koji ulaze u sljedećih 20 posto, a broncom je ovjenčano sljedećih 30 posto najboljih. Točan broj dobitnika, naravno, ovisi o samim rezultatima natjecatelja. Na ovoj olimpijadi sljedećih 10 posto učenika kojima nije dodijeljena medalja dodjeljuje se počasno priznanje. Jedna posebna nagrada odlazi u ruke učenika koji postigne najbolji rezultat sveukupno, a dvije odvojene posebne nagrade dodjeljuju se učenicima koji postignu nabolje rezultate iz teorijskog i praktičnog dijela natjecanja.
