Nova analiza otkrila zabrinjavajuće podatke o debljini naših učenika: Većina roditelja to ne vidi
Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, pokazala je nova analiza stanja uhranjenosti i prehrane djece do devet godina. Hrvatska je po tome na petom mjestu u Europi. Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da to većina roditelja ne percipira ispravno. Veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.
Sanja Musić Milanović | foto: UNICEF
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku predstavili su ključne uvide Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece do devet godina u Republici Hrvatskoj.
Među ključnim nalazima je onaj da svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Jednako tako zabrinjava da Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece. Također, uočena je povezanost razvoja nepravilnih prehrambenih navika kod djece s njihovom dobi – djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.
Pogrešna percepcija roditelja
Analiza je pokazala i da postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece. I to tako da je veća učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima. Dodatno je zabrinjavajuće i to što značajan broj roditelja ne vidi da im dijete ima ovaj problem.
– Percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece – prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja. Roditelji nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane, a većina djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece kao jednu od najčešćih prepreka u dijagnosticiranju i liječenju debljine navodi nesuradljivost roditelja u prihvaćanju i pridržavanju savjeta, navode iz UNICEF-a u priopćenju.
Ekonomski teret
Nekoliko je potreba na koje ukazuje ova analiza, utvrdili su stručnjaci. Potreban nam je jedinstveni sustav praćenja uhranjenosti djece različite životne dobi, uključujući praćenje podataka o dojenju. važno je i ojačati kompetencije za jačanjem kompetencija zdravstvenih djelatnika za rad s roditeljima na prevenciji prekomjerne tjelesne mase. Bitan je u ovom slučaju i razvoj mreže Savjetovališta za prehranu za djecu i roditelje. Ključno je i podizati kvalitetu prehrane u školama i vrtićima te educirati djelatnike koji organiziraju prehranu.
– Prema zadnjim podacima CroCOSI istraživanja 2021./2022. u Hrvatskoj nešto više od jedne trećine djece, odnosno njih 36,1 posto, u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Debljina u dječjoj dobi predstavlja značajno veći rizik za debljinu u odrasloj životnoj dobi, kao i za druge zdravstvene rizike, odnosno vodeće kronične nezarazne bolesti od kojih u Hrvatskoj danas obolijeva i umire preko 90 posto ljudi, rekla je Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.
Ističe i da debljina predstavlja i značajan ekonomski teret. Naime, u ovom trenutku oko 6,6 posto zdravstvenih troškova odlazi na liječenje posljedica ovog, zapravo, preventabilnog rizika – debljine i njezinih posljedica.
– Ovi zdravstveni i ekonomski tereti jasno ukazuju na potrebu ulaganja u multisektorski pristup prevencije debljine od najranije životne dobi. Samo predana, dugoročna i multisektorska suradnja može učiniti značajne iskorake u rješavanju ovog problema, ističe Musić Milanović.
Djece odrastaju u okruženju koje potiče nezdravu prehranu
Ana Dautović, v. d. predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, podsjeća da prema Konvenciji o pravima djeteta, svako dijete ima pravo uživati najvišu moguću razinu zdravlja. To, jasno, uključuje i pravo na odgovarajuću hranu visoke hranjive vrijednosti.
– Međutim, 35 godina od donošenja Konvencije podaci nam pokazuju da i u razvijenim zemljama djeca od najranije dobio odrastaju u okruženju koje potiče nezdravu prehranu. Udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, po čemu je Hrvatska na petom mjestu u Europi, uistinu zabrinjava, jer znamo kakve to negativne i dugoročne posljedice ima za zdravlje i razvoj djece. Potreba za promicanjem zdrave prehrane nikada nije bila veća, a izazovi su složeni jer uključuju utjecaj marketinga, sjedilački način života te osviještenost, navike i mogućnosti samih obitelji. UNICEF će s Vladom RH, HZJZ-om i drugim partnerima nastaviti ulagati u promicanje pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase djece u Hrvatskoj, izjavila je Dautović.
‘ Korijeni debljine duboki su i kompleksni’
Stručnjaci su upozorili i da jedan od ključnih izazova predstavlja i marketing hrane i pića usmjeren prema djeci, kojim se utječe na prehrambene navike djece od najranije dobi te na sklonost djece prema hrani s visokim udjelom zasićenih masti, transmasnih kiselina, šećera ili soli. U Hrvatskoj, naime, ne postoji sustav regulacije oglašavanja takve hrane usmjerenog prema djeci. Na skupu su predstavljena i dva vodiča za kreiranje politika vezanih za reguliranje marketinga hrane i pića usmjerenog prema djeci.
– Korijeni debljine duboki su i kompleksni, te je za zaustavljanje trenda rasta prekomjerne tjelesne mase i debljine ključno poznavati situaciju vezano uz stanje uhranjenosti, ali i životne navike, specifičnosti različitih životnih okruženja, javne politike, postojeće intervencije te stavove i potrebe stručne zajednice. Poznavanje navedenih čimbenika, uz dobru multisektorsku suradnju, preduvjet je i početna točka za preventivno djelovanje od najranije dobi, navodi Musić Milanović.
Ova analiza stanja uhranjenosti i prehrane djece, navode iz UNICEF-a, uključuje i preporuke za daljnje unaprjeđenje politika i praksi za razvoj poticajnog prehrambenog okruženja i poticanje pravilne prehrane djece kroz suradnju relevantnih sektora i dionika u Hrvatskoj. Zaključci rasprave sudionika ovog skupa također će biti uključeni u analizu, koja će biti objavljena kao internetsko ili tiskano izdanje.
