Nova anketa kaže da Hrvati više vjeruju znanosti i fakultetima nego Crkvi: Usporedili smo to sa studijom među maturantima
Građani više vjeruje znanosti i visokom obrazovanju, nego Crkvi. Rezultati su to nove ankete HRejting koju je za HRT izradila Promocija Plus. Ti su podaci u skladu s istraživanjem provedenim među mladima – maturantima – prošle godine. Pad povjerenja u demokratske institucije vidljiv je još od 1999., dok građani poprilično stabilno vjeruju sigurnosnim institucijama poput vojske i policije.
Ilustracija: Pixabay | Unsplash
Najnovije HRejting istraživanje koje je Promocija Plus izradila za HRT iznjedrilo je neke zanimljive rezultate o povjerenju hrvatskih građana u institucije.
Više vjeruju znanosti nego Crkvi
Prema najnovijim podacima, građani najviše povjerenja imaju u vojsku za koju je glas dalo 23,8 posto ispitanih. Na drugom mjestu slijede znanost i visoko obrazovanje s 15 posto glasova, a 13,8 posto ispitanika najviše vjeruje sustavu zdravstva.
Građani zatim, prema novim podacima, vjeruju osnovnom i srednjem školstvu, čemu je glas dalo 11,4 posto ispitanika. Policija odmah nakon ima 10,9 posto povjerenja, na šestom je mjestu Crkva koju je odabralo 10,6 posto ispitanih.
Na uvjerljivo posljednjem mjestu je pravosuđe, koje je izabralo samo 0,8 posto anketiranih. Ni u jednu institucija s liste povjerenja nema čak 7,6 posto ispitanih građana, a njih 5,8 posto je neodlučno.
I maturanti više vjeruju znanosti
Novi podaci HRejtinga u skladu su s rezultatima istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu provedenom među maturantima 2021. godine. I ispitani maturanti, odnosno učenici završnih razreda srednjih škola, u anketi na nacionalno reprezentativnom uzorku, najviše vjeruju vojsci pa onda znanstvenicima. Neki uglavnom, neki u potpunosti, no 60 posto ispitanih maturanata ima taj stav.
Vjerskim ustanovama, prema tom istraživanju, vjeruje manje maturanata, njih 37 posto, a jako malo vjeruju političkim strankama i internetskim portalima. Povjerenje u institucija, posebice one političke, istaknuli su istraživači IDI-ja, važno je za kvalitetno funkcioniranje demokratskih sustava.
– Na dnu ljestvice po razini uživanog povjerenja, moguće je detektirati pravosuđe i političke institucije (Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, Predsjednik/ca Republike Hrvatske, lokalne vlasti i političke stranke) te različite izvore informiranja (televizija, tiskani mediji, Internet portali i društvene mreže). Među njima, najniže povjerenje pripada političkim strankama kojima ne vjeruje oko 58 posto sudionika. S druge strane, većinsko povjerenje sudionika uživaju samo vojska i znanstvenici. Izraz visokog povjerenja u znanstvenike važan je u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, stoji u izvješću IDI-ja koje možete pročitati u dokumentu ispod.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Povjerenje u institucije pada zadnja dva desetljeća
Kosta Bovan i Nikola Baketa, istraživači s Fakulteta političkih znanosti, odnosno Instituta za društvena istraživanja u znanstvenom radu objavljenom 2022. godine promatraju povjerenje građana u institucije kroz analizu osam vremenskih točaka.
Osnovni rezultati njihove studije, kako ističu u sažetku tog rada, mogu se podijeliti u tri grupe. Prvo, na deskriptivnoj su razini utvrdili da je povjerenje građana u institucije ispod srednje vrijednosti, na ljestvici od 1 do 5. Jedino vojsci i policiji vjeruju iznad prosjeka. Drugo, analiza je pokazala da građani razlikuju dva tipa institucionalnog povjerenja – povjerenje u predstavničke institucije i povjerenje u institucije sigurnosti, pri čemu više vjeruju potonjim institucijama.
Povjerenje u policiju i vojsku stabilno
Treće, ova studija pokazuje kako se povjerenje građana u institucije, promatrajući razdoblje od 1999. do 2020. zapravo smanjilo, a povjerenje u institucije sigurnosti ostalo je poprilično stabilno.
– Na temelju toga moguće je izvesti dva važna zaključka. Ponajprije, korištenje invarijantnosti mjerenja trebalo bi postati standardom za buduća istraživanja povjerenja u kojima se uspoređuju različite vremenske točke. Potom, niska razina povjerenja u predstavničke institucije sugerira otuđenost građana od tih institucija i predstavlja problem funkcioniranju predstavničke demokracije u Hrvatskoj, stoji u sažetku rada koji u cijelosti možete pročitati ovdje.
