Novčanice se proizvode u inozemstvu i još 6 činjenica koje niste znali o hrvatskoj kuni
Većini je poznato kako se na današnji dan, 30. svibnja, obilježava Dan Hrvatskog sabora, jer je na taj datum konstituiran prvi demokratski izabran višestranački Sabor. Malo je poznato kako je tog istog datuma, ali četiri godine kasnije, službena valuta Hrvatske postala kuna. Donosimo sedam činjenica koje niste znali o hrvatskoj kuni.
Foto: srednja.hr
1. Hrvatska kuna trebala je biti hrvatska kruna
Kako je u jutrošnjoj epizodi HRT-ove emisije Dobro jutro, Hrvatska, pojasnio Tihomir Mavriček, direktor Direkcije trezora Hrvatske narodne banke, prijedlog za ime valute koja bi zamijenila hrvatski dinar bio je hrvatska kruna. Ona se trebala dijeliti na 100 novčanih jedinica koje su se trebale zvati banice.
Nakon što je odabrano autorsko rješenje za papirni i kovani novac, u tiskari se slovo ‘r’ izgubilo iz naziva. Ideja da kuna postane hrvatska valuta potiče iz prozaičnog motiva koji je vezan uz heraldička obilježja na novcu, pojasnio je za HRT Tomislav Bilić, voditelj Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.
– Znamo da su od samog početka kovanja novca u Grčkoj, mnogi grčki gradovi-države (polisi) stavljali neka heraldička obilježja na novac. Često su to bile životinje (jelen, konj, lav, rak, kornjača, pčela i sl.). Tijekom srednjeg stoljeća, u 13. i 14. stoljeću, na hrvatskom novcu pojavila se kuna. Ona tu nije bila iz nekih specijalnih monetarnih razloga već zato što je ona bila heraldički simbol kraljevine Slavonije. Novac se kovao u Pakracu i Zagrebu. Bio je izuzetno kvalitetan i popularan i izvan granica tadašnje kraljevine. Ostao je nekako u narodnom pamćenju, u Hrvatskoj i šire, kao simbol novca. Kada se razgovaralo kasnije za vrijeme Banovine Hrvatske o potencijalnim nazivima, onda je upravo ta kuna došla do izražaja, ispričao je Bilić za HRT.
2. Novčanice kune proizvode se u inozemstvu
Novčanice hrvatske kune proizvode se u dvije tiskare – jedna je Giesecke und Devrient u Njemačkoj, a druga u Austriji, riječ je o tiskari ÖBS (Österreichische Banknoten und Sicherheitsdruck). Kovani novac kuje se u Hrvatskom novčarskom zavodu.
3. U optjecaju su milijarde kovanica i novčanica
Mavriček iz HNB-a pojasnio je u poviše spomenutoj HRT-ovoj emisiji kako su u optjecaju milijarde kovanica i novčanica.
– Danas u optjecaju imamo 2,5 milijarde kovanog novca, čisto da to približimo, to vam izgleda kao gotovo 6.400 automobila Golf 7 ili 241 naš novi zagrebački tramvaj. To vam je 8.900 tona kovanog novca. Što se tiče novčanica, njih imamo milijardu i 400 milijuna u vrijednosti 168 milijardi kuna.
4. Na novčanicama se mogu vidjeti tri različita potpisa
Kako je pojašnjeno na stranicama HNB-a, na naličju novčanica, u desnom gornjem kutu, otisnut je datum izdanja novčanice i faksimil guvernerova potpisa. Na važećim novčanicama kuna može se nalaziti potpis bivših i sadašnjega guvernera Hrvatske narodne banke: Pere Jurkovića, Željka Rohatinskog ili Borisa Vujčića.
5. Apoeni novčanica i nevažeće novčanice
Novčanica kuna postoji u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000. Iako se novčanice od 5 kuna više ne puštaju u optjecaj, one su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja. Novčanice apoena od 5 – 200 koje nose datum izdavanja 31. listopada 1993. više nisu važeće.
Hrvatska narodna banka zamjenjuje nevažeće novčanice kuna bez naknade i vremenskog ograničenja, a građani ih mogu poslati poštom ili osobno na blagajnu HNB-a.
6. Tko je dizajnirao novčanicu?
– Autori su idejnog rješenja novčanica kuna Miroslav i Šimun Šutej i Vilko Žiljak. Svaka novčanica ima svoju osnovnu boju. Na licu novčanice nalazi se lik jednog velikana hrvatske povijesti i kulture, dok su na novčanici od 5 kuna zajedno dvojica obiteljski povezanih hrvatskih plemića. Naličje svih novčanica prikazuje panoramu ili karakterističan motiv jednoga hrvatskog grada. Autor je likovnog rješenja za optjecajni kovani novac kuna i lipa Kuzma Kovačić, pojašnjavaju iz HNB-a.
7. U optjecaju 14 kovanica od 25 kuna
Ako ste kojim slučajem naišli na kovanicu od 25 kuna, nemojte misliti da je riječ o iznimno rijetkoj kovanici. Naime, riječ je o 14 prigodnih kovanica i izdane su za posebne prilike. Prva je puštena u optjecaj u 300.000 primjeraka, a dogodilo se to u svibnju 1997. Povod je bio obilježavanje završetka procesa mirne reintegracije područja Republike Hrvatske pod privremenom upravom UNTAES-a, te uspostave teritorijalne cjelovitosti RH. Posljednja kovanica od 25 kuna puštena je u optjecaj u svibnju 2019., povodom obilježavanja 25. obljetnice uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske. Izdano je 30.000 kovanica.
Kako izgleda dizajn svih 14 prigodnih kovanica, možete vidjeti na ovoj poveznici.
