Pretraga

Novi rezultati istraživanja: Sa 18 godina nismo ni blizu odrasli

A- A+

Britanski psiholozi tvrde kako adolescencija traje do 25. godine, zbog čega su dječji psiholozi dobili smjernice da s njima rade sve do 25. godine, a ne do punoljetnosti kao dosad. Istraživanja mozga pokazuju kako mladi s 18 godina nisu odrasli te da razvoj mozga može trajati do sredine 20-ih ili čak ranih 30-ih godina. 

Britanski psiholozi istraživanjima mozga došli su do zaključka kako mladi s 18 godina nisu odrasli ljudi, te da adolescencija traje do barem 25. godine njihovog života. Prefrontalni korteks mozga je područje koje u adolescenciji doživljava najviše promjena, kažu znanstvenici.

Izdvojeni članak

Izjave i pitanja od kojih se svakom adolescentu diže kosa na glavi

Razvoj mozga može trajati do 30-ih godina

– Istraživanja mozga pokazuju da mladi sa 18 godina nisu odrasli i da razvoj mozga traje do sredine 20-ih ili čak ranih 30-ih godina. Ideja da su djeca s 18 godina odjednom odrasli ljudi jednostavno ne zvuči ispravno. Moje iskustvo je pokazalo da oni i dalje trebaju veliku količinu potpore nakon te dobi, rekao je psiholog Laverne Antrobus za BBC.

Laverne također tvrdi kako se djecu često požuruje kroz djetinjstvo, tjerajući ih da postižu velike ciljeve što je prije moguće. Nove smjernice pokazuju kako bi djeci trebalo osigurati pomoć kako bi pravilno razumjeli emocionalnu zrelost i hormonalni razvoj.

Mladi i nakon punoljetnosti trebaju puno pomoći roditelja

Neuroznanost pokazuje kako kod mladih osoba kognitivni razvoj može trajati mnogo duže te da njihova emocionalna zrelost, slika samog sebe i pravilna prosudba mogu biti pod utjecajem prefrontalnog korteksa koji se razvija puno dulje nego se dosad mislilo. Upravo zbog toga mladi trebaju potporu obitelji, no postoji strah da će djeca predugo ostati ovisni o pomoći roditelja.

Izdvojeni članak

Gledanje erotike u djetinjstvu vodi ka rizičnom seksu u adolescenciji

‘Mladi su pasivno ovisni o roditeljima’

S novim rezultatima istraživanja ne slaže se sociolog Frank Furendi, profesor na Sveučilišta Kent. On tvrdi kako su mladi ljudi infantilizirani zbog čega do kasnih 20-ih, pa čak i u 30-ima žive s roditeljima. – Često se tvrdi da je to zbog ekonomskih razloga, no to zapravo nije točno. Postoji manjak aspiracija za neovisnosti kod mladih ljudi, čega u prijašnje vrijeme nije bilo, tvrdi Furendi. Zbog toga je mladež intenzivirala osjećaj pasivne ovisnosti o roditeljima, zbog čega teže ulaze u ozbiljne veze, dodao je.