Novi smjer u srednjim školama: Automehatroničari će osvojiti tržište
Galerija 9 Fotografija
Otvori
Automehaničar više neće biti automehaničar, a slično će se dogoditi i s autoelektričarima. Nove mlade snage preuzet će tržište i spojiti više profesija u jednu. Da bi bili osposobljeni za struku automehatroničara, učenici tijekom srednje škole moraju ići na 600 sati prakse godišnje. Postoje određeni problemi s provođenjem nastavnog plana i programa, no u Srednjoj školi Izidora Kršnjavog u Našicama zasad se odlično nose sa svime.
Tržište se mijenja iz dana u dan, pa tako i profesije koje su mu potrebne. Novo zanimanje za koje se školuju neki hrvatski srednjoškolci je ono automehatroničarsko. Upravo ova struka daje odgovor na zahtjeve tržišta i spaja profesiju automehaničara i autoelektričara u jednu. Budući naraštaji automehatroničara bit će osposobljeni za niz djelatnosti i ići u korak s brzim razvojem automobilske industrije.
Puno prakse i velika navala
U današnjim automobilima je ugrađeno mnogo elektronike, a često automehaničar ne zna riješiti probleme koji nastaju s elektronikom, već taj dio radi drugi majstor. Međutim, elektronike u automobilima će s vremenom biti sve više, pa se tako i razvila jedna nova struka, automehatroničar.
U Srednjoj školi Isidora Kršnjavog u Našicama ove godine je uveden razred automehatroničara.
– Prošle smo godine obišli sve osme razrede na našem području i upoznali ih s ovim programom, a pokazalo se jako dobro jer smo imali veliki odaziv djece, priča nam profesor Josip Kršan i dodaje kako je početna ideja bila upis 14 automehatroničara ali zbog popularnosti smjera sad imaju cijeli jedan razred s 28 učenika.
Svi koji upišu ovaj smjer neće samo sjediti u klupama, jer se godišnje obavlja šestotinjak sati praktične nastave u školskoj radionici te još 120 sati prakse kod licenciranih obrtnika.
Instalater kućnih instalacija spojio čak tri zanimanja
Razna gradiva u jednom predmetu
Što se tiče teorije, školarci uče stručne sadržaje iz područja strojarstva, automehanike i autoelektrike. Sve naučeno primjenjuju u praksi u svojoj školskoj radionici. S obzirom na širinu djelatnosti ove profesije, predavati nije jednostavno.
– Predavanje takvog gradiva nešto je teže nego kod ostalih zanimanja zato što su u nastavni plan stavili puno različitog gradiva u jedan zajednički predmet, što nije slučaj kod ostalih zanimanja, objasnio nam je profesor Kršan.
Kako Kršan predaje i na drugim smjerovima, tvrdi da ovakav slučaj nije s ostalim zanimanjima. Izvjesne poteškoće događaju se i u praksi, jer se obrtnici nisu još dobro pripremili za nove programe.
– Svejedno sve se nekako u hodu rješava, a učenici najviše vole ići na praktičnu nastavu ta dva dana u tjednu, objasnio je.
Ministarstvo ‘kopi pejstalo’ plan i program
Nastavni plan i program automehatroničara preslikan je iz njemačkog obrazovnog sustava, no u Hrvatskoj još nisu stečeni svi uvjeti za ovo zanimanje.
– Država bi trebala pomoći pri opremanju škola, a obrtnička komora pri opremanju novih radionica.
To kod nas nije usklađeno i primorani smo sami se snalaziti, potužio se profesor.
Jedan razlog loše usklađenosti jesu i nedovoljno razrađeni nastavni planovi i programi iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
No ravnatelji, profesori i učenici snalaze se kako god mogu, a kako su se mnogi prepoznali u ovom novom zanimanju, nema nerješivih problema.
