Novo istraživanje: Naši učenici izrazito vjeruju samo roditeljima, prijateljima i kolegama baš i ne
Većina učenika u Hrvatskoj potpuno vjeruje svojim roditeljima i zadovoljna je obiteljskim odnosima. Ne mogu to narušiti ni pandemija ni digitalne tehnologije. No, kada su u pitanju prijatelji i drugih učenika iz razreda, situacija je drugačija. Oko 20 posto ispitanih učenika osnovnih i srednjih škola smatra da uopće ne može vjerovati svojim razrednim kolegicama i kolegama. Rezultati su to istraživanja koje je proveo Institut za društvena istraživanja na 12.744 učenika sedmih razreda osnovne i trećih razreda srednje škole.
Osnovna škola Petar Zrinski u Zagrebu | Foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
Obitelj kao primarna zajednica ima najsnažniji utjecaj na razvoj djece i mladih. Znaju to, najbolje od svih, istraživači s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pa su proveli istraživanje o obiteljskim odnosima u Hrvatskoj i to iz perspektive – mladih.
Zanimalo ih je, konkretno, koliko su mladi zadovoljni odnosima s roditeljima, kako se pandemija odrazila na te odnose, utječe li korištenje digitalnih tehnologija na kvalitetu tog odnosa i u kojoj mjeri naši mladi uopće vjeruju svojim roditeljima. Na ta su pitanje odgovarali učenici 7. razreda osnovne škole i 3. razreda srednje škole, njih ukupno 12.744 iz 167 škola.
Učenici i učenice te njihovo zadovoljstvo odnosom s roditeljima
Izvor: IDIZ
Većina mladih zadovoljna je odnosom s roditeljima
U prvom redu valja istaknuti da je većina naših mladih zadovoljna odnosom s roditeljima. To se odnosi na 83 posto ispitanih sedmaša i, nešto manje, 76 posto ispitanih trećaša u srednjoj školi. Očekivano, trećaša koji su izrazito zadovoljni odnosom s roditeljima je manje nego li mlađih učenika.
U obje dobne skupine djevojke izražavaju niži stupanj zadovoljstva odnosima s roditeljima. Kada promatramo trećašice, njih 9 posto je nezadovoljno odnosom s roditeljima, a čak 18 posto ih kaže da nisu niti zadovoljne, niti nezadovoljne u tom smislu.
PANDEMIJA POZITIVNO UTJECALA NA ODNOS S RODITELJIMA
Velika većina mladih smatra da pandemija nije imala negativan utjecaj na njihov odnos s roditeljima. Štoviše, 45 posto sedmaša i 37 posto trećaša, smatra da je pandemija pozitivno ili čak izrazito pozitivno utjecala na odnose s članovima obitelji. U mlađoj skupini dječaci daju pozitivnije procjene utjecaja pandemije na obiteljske odnose, nego li djevojke, a među trećašima su te procjene gotovo jednake.
Tehnologija ne utječe na kvalitetu odnosa
Jedna od čestih kritika modernog doba odnosi se na tehnologiju i ideju da se ljudi, posebno djeca, više ne socijaliziraju kao prije nego su na mobitelima i tabletima. Istraživači iz IDIZ-a pitali su učenike osnovnih i srednjih škola smatraju li da digitalne tehnologije negativno utječu na njihov odnos s roditeljima.
Oni mlađi, pak, smatraju, njih gotovo 36 posto, da tehnologija poboljšava obiteljske odnosa. Ipak, nezanemariv je broj i onih koji vide nekakav negativan utjecaj; kod sedmaša je to oko 17 posto, a kod njihovih starijih kolega u srednjoj školi oko 23 posto.
U obje skupine djevojke negativnije procjenjuju utjecaj tehnologije na odnose. Posebice je to vidljivo, ističu istraživači, kod starijih učenika gdje njih 26 posto vidi negativan utjecaj korištenja digitalnih tehnologija na kvalitetu odnosa s članovima obitelji.
Djeca izrazito vjeruju roditeljima, ali ne i kolegama u razredu
Istraživače je zanimalo i koliko učenici vjeruju roditeljima. To su pitali sedmaše, a rezultati su pokazali da, u usporedbi s ostalim ljudima i skupinama, djeca najviše vjeruju roditeljima. Čak 73 posto sedmaša smatra da se roditeljima u potpunosti može vjerovati, dok njih još 19 posto smatra da se roditeljima može vjerovati u većoj mjeri. Manje od 3 posto ispitanih učenika smatra da se roditeljima uopće ne može vjerovati.
Mladići pokazuju, ističu s IDIZ-a, veće povjerenje u roditelje od djevojaka. Tako im u potpunosti vjeruje gotovo 78 posto mladića i oko 67 posto djevojaka. Kada pogledamo udio učenika i učenica koji kažu da se roditeljima uopće ne može vjerovati, imamo sličnu rodnu raspodjelu.
Ostalim ljudima iz kruga osobnog kontakta znatno se manje vjeruje. Potpuno povjerenje u prijatelje ima 23 posto učenika, u susjede njih 7 posto, a nešto više od 5 posto u učenike iz razreda. Gotovo četvrtima mladih ispitanika smatra da se tek u manjoj mjeri može vjerovati prijateljima, a isto drži i gotovo polovina učenika kada su u pitanju susjedi i učenici iz razreda.
Učenici najviše vjeruju roditeljima, a najmanje drugim učenicima iz razreda
Izvor: IDIZ
Jasne rodne razlike, a regionalnih nema
Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da je većina učenika – osnovnoškolaca i srednjoškolaca – koji su sudjelovali u ovom istraživanju zadovoljno odnosom s roditeljima. To ne može srušiti ni pandemija ni digitalne tehnologije. Štoviše, određeni dio mladih vidi pozitivan utjecaj pandemije na obiteljske odnose.
Isto tako, rezultati ukazuju da djeca u Hrvatskoj izrazito vjeruju roditeljima. Puno manje povjerenja imaju u prijatelje, a još manje u susjede te druge učenike iz razreda. U svakome od pitanja postoje jasne rodne razlike između dječaka i djevojčica, gdje su djevojčice manje zadovoljne odnosima s roditeljima, vjeruju im na nešto nižoj razini i više primjećuju negativne utjecaje pandemije i tehnologije na obiteljske odnose.
Isto tako, istraživači nisu utvrdili nikakve regionalne razlike među mladima. To pokazuje, zaključuju da postoji izrazita homogenost perspektiva ovih generacija iz različitih dijelova države, u vezi s obiteljskim odnosima.
POVJERENJE U INSTITUCIJE
Institut za društvena istraživanja 2021. godine proveo je istraživanje među maturantima, a između ostalih ispitali su i razinu povjerenje u institucije. ispitani maturanti, odnosno učenici završnih razreda srednjih škola, u anketi na nacionalno reprezentativnom uzorku, najviše vjeruju vojsci pa onda znanstvenicima. Neki uglavnom, neki u potpunosti, no 60 posto ispitanih maturanata ima taj stav. Vjerskim ustanovama, prema tom istraživanju, vjeruje manje maturanata, njih 37 posto, a jako malo vjeruju političkim strankama i internetskim portalima.
