Novo istraživanje pokazalo: Djeca nakon pandemije više vremena provode pred ekranima, a jedu i više slatkiša
Da je pandemija promijenila navike djece i obitelji pokazalo je novo istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije u kojem je sudjelovala i Hrvatska. Više od 40 posto roditelja reklo je da su im se djeca tijekom pandemije manje zabavljala s prijateljima nego inače, a isto 40 posto djece više je vremena provodilo pred ekranima i na društvenim mrežama. Iako se povećala učestalost kuhanja kod kuće, svaki deseti roditelj naglasio je da mu je dijete od pandemije počelo konzumirati više slatkih grickalica.
Mobiteli | foto: Unsplash
Novi CroCOSI podaci pokazuju da je pandemija utjecala na našu prehranu, obrasce tjelesne aktivnosti, vrijeme provedeno pred ekranima i druge svakodnevne navike povezane sa zdravljem. U novom istraživanju Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije sudjelovalo je i 5.494 obitelji iz Hrvatske, a fokus mu je promjena navika kod djece školske dobi.
‘Preko 30 posto djece u Hrvatskoj bilo je manje tjelesno aktivno’
Više od 40 posto roditelja izjavilo je da su im se tijekom pandemije djeca manje zabavljala s prijateljima nego uobičajeno, a preko 30 posto izjavilo je da im se dijete osjećalo manje dobro. Podaci pokazuju da se povećala učestalost kuhanja kod kuće jer je približno 15 posto obitelji tijekom pandemije počelo češće kuhati i pripremati obroke kod kuće. To im je također, kaže istraživanje, omogućilo da imaju veću kontrolu nad sastojcima.
– Hrana kuhana kod kuće obično sadrži manje trans masti, šećera i soli u usporedbi s ‘gotovim’ obrocima iz supermarketa ili jelima naručenim putem dostavnih servisa. Zato je kuhanje kod kuće dobar način za smanjenje rizika od kroničnih nezaraznih bolesti povezanih s prehranom, poput kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2 i određenih vrsta raka, stoji u istraživanju.
Prehrana nakon pandemije | screenshot: WHO
Ipak, svaki deseti roditelj izvijestio je da mu je dijete tijekom pandemije počelo konzumirati više slatkih grickalica poput slatkiša, kolača, sladoleda i peciva. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) naglasio je da je povećani unos šećera povezan s povećanim rizikom za debljinu, stanje koje je doseglo epidemijske razmjere u Hrvatskoj.
– Danas jedno od tri djece u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, što ih dovodi u rizik za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti u odrasloj dobi. Restrikcije nametnute tijekom pandemije uvelike su smanjile mogućnosti za tjelesnu aktivnost i igru na otvorenom kod djece. Preko 30 posto djece u Hrvatskoj bilo je manje tjelesno aktivno tijekom ovog razdoblja, zbog čega su izostali pozitivni učinci na zdravlje koje uobičajeno imaju aktivnosti kao što su bicikliranje, igranje nogometa ili trčanje u parku, stoji u izvješću HZJZ-a.
Povećala se i izloženost djece oglašavanju hrane i pića
Istraživanje je pokazalo i da se povećalo vrijeme pred ekranima jer je oko 40 posto djece provelo više vremena gledajući televiziju, igrajući videoigre ili boraveći na društvenim mrežama. Tako se povećalo vrijeme provedeno sjedilački, a time ponovno rizik za nastanak prekomjerne tjelesne mase i debljine. Tako se povećala, navodi istraživanje, i izloženost djece oglašavanju hrane i pića s visokim udjelom soli, šećera i masti putem digitalnih medija.
– Vrlo se jasno pokazalo koliko okruženja u kojima živimo mogu imati utjecaja na naša prehrambena ponašanja i tjelesnu aktivnost. Važno je da sada, u procesu oporavka od pandemije, na osnovu tih saznanja nastavimo implementirati javnozdravstvene politike koje unapređuju prehrambena okruženja, potiču tjelesnu aktivnost i štite zdravlje i dobrobit cjelokupnog stanovništva. Zdraviji izbor može, i treba biti, lakši i pristupačniji izbor, kaže Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, stoji u izvješću HZJZ-a.
Cijelo istraživanje o navikama djece nakon pandemije možete pročitati ovdje.
