Obilježavamo Dan borbe protiv nasilja nad ženama: Na fakultetima sveprisutno seksualno nasilje
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježavamo 22. rujna u čast Gordani Oraškić, Hajri Prohić i Ljiljani Hvalec, ženama koje je usred brakorazvodne parnice 1999. godine ubio bivši policajac Mato Oraškić. Na taj dan upozoravamo da je nasilje nad ženama ozbiljan društveni problem i da počinitelje treba oštro kažnjavati, što dosad nije bio slučaj. Na portalu srednja.hr upozoravamo i na seksualno nasilje sveprisutno na fakultetima. Unatoč stotinama mučnih iskustava koja smo čitali prošle godine, gotovo ništa se ne čini kako bi se stalo na kraj seksualnom nasilju u akademiji.
Foto: Unsplash
Rana je jesen, 22. rujna 1999. godine. Mjesto radnje je Općinski sud. Bivši policajac Mato Oraškić, usred brakorazvodne parnice, vadi pištolj, puca i ubija svoju suprugu Gordanu Oraškić, njenu odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec. Puca i u zapisničarku Stanku Cvetković, no nju samo ranjava. U sjećanje na tri žene koje je toga dana hladnokrvno ubio u Hrvatskoj svake godine 22. rujna obilježavamo kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
‘Obiteljsko nasilje nije stvar pojedinca, već društveni problem’
Na ovaj dan, osim što se prisjećamo žrtava, kao društvo upozoravamo da je nasilje nad ženama široko rasprostranjen i ozbiljan društveni problem. Naglašavamo i važnost sankcioniranja počinitelja koje, kako je u više navrata istaknula Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, hrvatski sudovi često preblago kažnjavaju. Današnju sjednicu sabora predsjednik je Gordan Jandroković započeo s nekoliko uvodnih riječi o obilježavanju ovog dana.
– Volimo reći kako je obitelj temelj društva i kako bi ona trebala za svakog biti najsigurnije okruženje. No, svjesni smo da su i u obiteljima žrtve nasilja – tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog – najčešće žene. Takvo nasilje nije samo stvar pojedinca i članova obitelji, već društveni problem koji zahtijeva trajni rad na poboljšanju raspoloživih mehanizama za reakciju, kazao je Jandroković.
Od proglašenja Nacionalnog dana, istaknuo je, donesen je zakonodavni okvir koji društvo i institucije potiče da se intenzivno bave ovim problemom, da međusobno surađuju i djeluju.
– Nužno je predano, smisleno i sustavno raditi na osposobljavanju svih nadležnih ljudi i institucija, osigurati dostupnost informacija o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške svim ženama žrtvama nasilja te nastaviti otvoreno i javno govoriti o ovom duboko razarajućem društvenom problemu. I na kraju, poruka za koju želim da bude kristalno jasna: nema opravdanja za bilo kakvo nasilje. Tolerancija prema svim oblicima nasilja nad ženama može i mora uvijek biti – samo nulta, istaknuo je, među ostalim, predsjednik Sabora pa potom pozvao zastupnike da minutom šutnje odaju počast žrtvama.
‘Nitko nema pravo relativizirati broj ubijenih i zlostavljanih žena’
Na današnji su se dan svojim zapažanjima javile i oporbene stranke. Iz SDP-a napominju kako obiteljsko nasilje nije samo problem jedne obitelji, već društveni i politički problem koji se tiče svih aktera u društvu. Nema opravdanja, naglašavaju, za zatvaranje očiju. Tek kada se dogodi ubojstvo na noge se digne cijela javnost, a Vlada šalje poruke o nultoj toleranciji prema nasilju nad ženama.
– Nažalost, od predsjednika Vlade RH mogli smo čuti izjave da ne može spriječiti primitivce, divljake, kretene da čine takva kaznena djela, da za to nema lijeka, da jedino što može jest, pooštriti kazneni zakon. Nitko nema pravo relativizirati broj ubijenih žena i broj zlostavljanih žena. Nitko nema pravo reći da treba vremena za bolje rezultate kada je obiteljsko nasilje u pitanju. Nitko nema pravo stvarati dojam atmosfere straha koja dodatno sprječava žene da prijavljuju nasilje, kazali su iz najveće oporbene stranke.
Oštro su osudili porast femicida na ovim prostorima i još jednom upozoravaju da je to problem koji treba ozbiljno shvatiti.
– Brutalizacije rodno utemeljenog nasilja s ovakvim ishodima bi nas sve, a osobito one koji kreiraju politiku, trebala staviti ispred ogledala i natjerati da kažemo: ‘Podbacili smo; žene nam ne znače ništa, osim onda kada nam služe za prokreaciju’, kažu iz SDP-a pa napominju da je osim izmjena zakona potrebno sustavno proračunski financirati podršku ženama koje su žrtve nasilja, osnovati i financirati skloništa, savjetovališta i provoditi mjere Istanbulske konvencije.
‘Djecu od najranije dobi važno učiti da se nasilje ne smije tolerirati’
SDP se u svom današnjem priopćenju osvrće i na element odgoja i obrazovanja. Djecu je od najranije dobi, smatraju, izrazito važno naučiti da se nasilje ne smije tolerirati. Zbog toga će se, kažu iz te stranke, nastaviti snažno zalagati za uvođenje Građanskog odgoja. Isto tako, inzistirat će i na edukaciji u institucijama, naročito onih, ističu, koji primjenjuju zakone i tako utječu na sudbine žrtava.
– Nema opravdanja za one koji mogu utjecati na smanjenje femicida, na zaštitu žena od nasilja bilo koje vrste. Ne možemo se buditi tek kad se zlo dogodi! Više se ne smije slati poruka da se za nasilje nad ženama ne odgovara i da će se počinitelj izvući. Vrste olakotnih okolnosti često su apsurdne, banalizacija obiteljskog nasilja dovodi do najstrašnijih ishoda, kada glavom plate žene, naglašavaju iz SDP-a.
Za kraj napominju da u ime svih dosadašnjih i potencijalnih žrtava osjećaju odgovornost zaštititi ih. Pozvali su Vladu da se ‘ozbiljno prihvati posla’ jer žene ‘ne mogu više u strahu čekati da li su one sljedeće kojima ćemo paliti svijeće’.
Na fakultetima sveprisutno seksualno nasilje
Iako glasimo za jednu od sigurnijih europskih i svjetskih država, problem nasilja nad ženama u Hrvatskoj značajan je i višeslojan. Dosad su muškarci ove godine ubili 12 žena, a nerijetko smo svjedočili slučajevima opetovanog nasilja, prijavljivanja i kratkotrajnih uhićenja, nakon čega je uslijedilo ono najgore. Pravosudni sustav, po mišljenju mnogih, niti adekvatno kažnjava počinitelje, niti dovoljno štiti žrtve.
Nasilje nad ženama nije samo fizičko, već i psihičko, verbalno te – seksualno. Procjene su da žene svakih 15 minuta dožive neki od navedenih oblika nasilja, a mučnom valu svjedočanstava o seksualnom uznemiravanju i zlostavljanju doživjeli smo i na fakultetima diljem države. Tijekom prošle godine, na valu regionalne inicijative pod hashtagom #nisamtrazila žene i djevojke, sadašnje i bivše studentice, podijelile su svoja iskustva sa seksualnim uznemiravanjem na faksu.
Govorimo o ukupno stotinjak slučajeva koji su došli do policije, a najviše se u javnosti, logično, ističu slučajevi s fakulteta našeg najvećeg – zagrebačkog sveučilišta. Rektor na odlasku Damir Boras, kako su otkrili mediji, znao je za barem jednu prijavu protiv umirovljenog profesora. No, umjesto da ga kazni, iz svoje kvote ga predlaže pa uz pomoć suradnika senatora i nagrađuje počasnom titulom professor emeritus. Na Akademiji dramske umjetnosti nekoliko je zaposlenika suspendirano zbog optužbi, a jedan nastavnik na Veterini dobio je otkaz.
Akademija ne čini dovoljno da nasilju stane na kraj
Pisali smo i o slučaju na Građevinskom fakultetu koji ni nakon 13 godina nije dobio zadovoljavajući epilog. Tadašnje su studentice, uz pomoć jedne od profesorica sve prijavile upravi fakulteta. No, dogodilo se nije, de facto, ništa. Profesor još uvijek radi na tom faksu i nije snosio nikakve sankcije. To je samo jedan u moru sličnih slučajeva zbog kojih žene nisu sklone prijavljivati seksualno nasilje kada ga dožive.
Seksualno nasilje širi je društveni problem i nije specifičan akademiji. No, intelektualcima kalibra kakve nalazimo na sveučilištu priliči da se tim problemom, uhvate u koštac pomnije i sposobnije nego ostatak društva. Takvo nešto nismo doživjeli na zagrebačkom sveučilištu. Jedino je Pravni fakultet donio sveobuhvatni pravilnik za zaštitu studentica i studenata od seksualnog uznemiravanja, definirali složenu, anonimnu proceduru koja štiti prijaviteljice. Zamislili su da to bude model prema kojem će i drugi fakulteti donijeti svoje propise. Koliko nam je poznato, do sada, oni su prvi i posljednji koji su donijeli neki takav propis.
