Objavili planove: Fuchsovo Ministarstvo želi izmijeniti čak devet zakona
U eSavjetovanju našao se Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2021. godinu, koji otkriva da MZO planira izmijeniti čak 9 zakona. Time bi se izmijenio zakonodavni okvir koji definira sve obrazovne razine – od vrtića do doktorata. Redefinirat će se i rad Zaklade za znanost.
foto: Denis Gaščić|srednja.hr
Ministarstvo Radovana Fuchsa iduće godine planira izmijeniti čak devet Zakona. Kako su definirali u Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti, 2021. planiraju raditi na idućim zakonima:
- Zakon o izmjenama i dopunama zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju
- Zakon o izmjenama i dopunama zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja
- Zakon o obrazovanju odraslih
- Zakon o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
- Zakon o izmjenama i dopunama zakona o strukovnom obrazovanju
- Zakon o izmjenama i dopunama zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima
- Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost
- Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
- Zakon o prepoznavanju i priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija
Uz to, Saboru će predložiti i jedan čisto administrativni prijedlog zakona koji će se odnositi potvrđivanju Globalne konvencije o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju.
Podsjetimo, zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obećavala je izmijeniti i bivša ministrica Blaženka Divjak. Na kraju je to završilo tako da je na samom kraju njezina mandata, točnije tri dana prije izbora, na stranicama Ministarstva objavljeno sedam nacrta zakona među kojima su se, uz onaj o znanosti i visokom obrazovanju, našli i Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju te Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
Rješavanje problema sa Zakladom za znanost?
Zanimljivo, Ministar Fuchs odlučio se na promjenu Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost.
– Cilj je novog Zakona jasnija definicija pravnog statuta Hrvatske zaklade za znanost te načina njenog djelovanja. Također, potrebno je osuvremeniti programe koje Zaklada financira i definirati način financiranja predmetnih programa, odnosno same Zaklade, kako bi se povećala učinkovitost i funkcionalnost ulaganja u znanstvene projekte. Dodatno, cilj je uskladiti Zakon sa zakonskim i podzakonskim propisima koji reguliraju područje djelovanja neprofitnih organizacija i proračunskih korisnika, kao i odgovarajućim zakonskim i podzakonskim propisima koji reguliraju područje neprofitnog računovodstva, stoji u pojašnjenju.
Podsjetimo također kako smo o problemima s navedenom Zakladom pisali više puta. Krajem prošle godine objavili smo priču o istraživanju Violence Research Laba, u kojem su se znanstvenici požalili da ih Hrvatska zaklada za znanost zlostavlja golemom administracijom. O istraživanju su se tada oglasili i iz Zaklade, no nisu porekli da od traže gomilu dokumentacije, a za istraživanje rekli kako nije dio njihova projekta. Saga ipak nije stala na tome – etički su kaznili voditeljicu projekta tog istraživanja. Ipak, Pravni fakultet stao je na stranu prof. Anne Marie Getoš Kalac te o svemu obavijestio rektora, tadašnju ministricu, ali i javnost.
Što će reći rektori? Priprema se ‘uvođenje načela odgovornosti’
Zanimljivo će svakako vidjeti i reakcije sveučilišta na izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju.
– S obzirom da je trenutni Zakon stupio na snagu 2003. godine te je od tada do danas doneseno sedam zakona kojima su donesene izmjene i/ili dopune ovoga Zakona, Ministarstvo znanosti i obrazovanja se, s obzirom na teškoće u razumijevanju i tumačenju, a stoga i na poteškoće u provedbi pojedinih odredbi Zakona, susreće s većim brojem upita i zahtjeva ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja za tumačenjem, tumače u MZO-u.
Ističu kako je cilj je novog Zakona ‘daljnje unapređenje studijskih programa kojim bi se osigurao učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta te poticanje daljnjeg razvoja međunarodno kompetitivnih javnih sveučilišta i javnih znanstvenih instituta.’
– Povećanje i poticanje suradnje znanstvene zajednice s inovativnim gospodarstvom i društvenim djelatnostima s ciljem stvaranja nove znanstvene, društvene, kulturne i gospodarske dodane vrijednosti jedan je od osnovnih razloga za izradu novog zakonodavnog okvira. Dodatan razlog svakako predstavlja i dodatno uvođenje načela odgovornosti u znanosti i visokom obrazovanju za koju su u postojećem zakonodavnom okviru dani samo okviri, pišu u obrazloženju.
Pojašnjavaju kako se novim Zakonom ‘planira povećati kompetitivnost javnih znanstvenih organizacija i javnih sveučilišta, povećati kvaliteta studija na svim razinama visokog obrazovanja, stvoriti poticajnije okruženje za sudjelovanje znanstvenika u međunarodnim znanstvenim kompetitivnim projektima, te pozitivno utjecati na povećanje suradnje znanosti, visokog obrazovanja i gospodarstva’.
