Objavljeni dobitnici Nobelove nagrade za kemiju: ‘Genijalni alati života’
Nobelova nagrada za kemiju 2024. godine odlazi u ruke Davida Bakera, Demisa Hassabisa i Johna Jumpera. Ovi su znanstvenici oduševili Švedsku kraljevsku akademiju svojim napredcima u istraživanju proteina. Baker je uspješno dizajnirao i proizveo protein koji ne postoji u prirodi dok su Hassabis i Jumper razvili umjetnu inteligenciju koja predviđa proteinske strukture. Proteini su važni jer bez njih živa stanica ne može funkcionirati.
Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju 2024. godine | screenshot: YouTube
Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za kemiju su David Baker, Demis Hassabis i John Jumper. Potvrdila je to u srijedu Švedska kraljevska akademija znanosti. Time se u 2024. godini bavljenje proteinima pokazalo najvažnijim pitanjem ove znanosti, a nagrađena otkrića koja dijele najprestižniju znanstvenu nagradu na svijetu, itekako su značajna.
‘Razbijen kod’: Riješen 50 godina star problem s proteinima
Kako je istaknuto u pojašnjenju dodjeljivanja nagrade, laureati kemije za 2024. godinu su ‘razbili kod’ koji se tiče strukture proteina odnosno bjelančevina. Općenito, bjelančevine su molekule koje se nalaze u svim živim organizmima i imaju primarnu važnost za sve funkcije žive stanice. Stoga ne čudi da su nova otkrića oko ovih spojeva izrazito važna. Dok je Baker nagrađen radi otkrića ‘računanja dizajna proteina’, Hassabis i Jumper su nagrađeni za ‘predviđanje struktura proteina’. Putem platforme X, Nobelova komisija je okrunila proteine kao ‘genijalne kemijske alate života’.
– Laureat kemije David Baker postigao je skoro nemoguće, gradeći potpuno nove vrste proteina. Njegovi ‘sulaureati’, Demis Hassabis i John Jumper su razvili model umjetne inteligencije koji rješava problem star 50 godina: predviđanje kompleksnih proteinskih struktura. Njihova otkrića imaju ogromni potencijal, stoji u opisu nagrade.
David Bakera je u svibnju ove godine magazin Times prozvao jednim od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu zbog svojeg rada u području zdravstva. Upravo zato što izrađuje potpuno nove proteine te je ravnatelj Instituta za dizajn proteina pri američkom Sveučilištu u Washingtonu. Nakon službenog proglašenja dobitnika Nobelove nagrade iz kemije, Baker je rekao da je duboko počašćen ovom nagradom te se zahvalio svima koji su mu pomogli u njegovom radu i s kime je surađivao.
– Moji kolege i ja smo već godinama radili na dizajnu proteina, a napredci Demisa i Johna na predviđanju strukture proteina su nam doista istaknuli moć koju umjetna inteligencija može imati. To nas je dovelo do primjenjivanja umjetne inteligencije u dizajnu proteina što je uvelike povećalo moć i preciznost. Zbilja sam uzbuđen oko načina na koji dizajniranje proteina može učiniti svijet boljim mjestom, poručio je Baker novinarima povodom proglašenja pobjednika.
Top7 i AlphaFold2
Iz Nobelove komisije su istaknuli da je Baker dizajnirao protein nazvan ‘Top7’, prvi koji je u potpunosti drukčiji od svih drugih znanih proteina. Njegova jedinstvena struktura ne postoji u prirodi, te je sa 93 amino kiseline veći od bilo kojeg proteina koji se proizvodio po ‘de novo dizajnu’ koji se koristi u farmaciji. prije Bakerovog ‘Top7’, dizajneri proteina su mogli samo imitirati strukture koje već postoje u prirodi.
Kada je riječ o radu Hassabisa i Jumpera, Nobelova komisija ističe da je njihov AI model nazvan ‘ AlphaFold2’ predstavljen još 2020. godine. Dvojica su istraživača njime mogla predvidjeti strukture ‘praktički svih 200 milijuna proteina’ koje su istraživači otkrili. Od tog uspjeha, ‘AlphaFold2’ je koristilo preko dva milijuna ljudi u 190 zemalja. Među brojnim primjenama ove umjetne inteligencije, ističe se bolje razumijevanje otpornosti na antibiotike te stvaranje enzima koji mogu razgraditi plastiku.
Svi ovogodišnji Nobelovi laureati nagradu će dobiti 10. prosinca, a maksimalno tri laureata mogu dijeliti nagradu. Uz zlatnu medalju s likom Alfreda Nobela, znanstvenika po kojemu je nagrada nazvana, predviđena je i novčana nagrada koja ove godine iznosi 1,1 milijuna dolara.
David Baker (Seattle, 1962. godine) doktorirao je na američkom Berkeleyu 1989. godine te je danas profesor na Sveučilištu Washington u Seattleu. Demis Hassabis (London, 1976. godine), doktorirao je na University koledžu u Londonu 2009. godine te je danas direktor britanske softverske tvrtke DeepMind, istraživačkog laboratorija za umjetnu inteligenciju, jedne od kompanija Googlea. John M. Jumper (Little Rock, Arkansas, 1985. godine), također radi u DeepMindu kao viši istraživač. Doktorirao je 2017. godine na Sveučilištu u Chicagu.
