Obrazovanje produljuje život: Istraživanje tvrdi kako neškolovanje šteti kao 10 cigareta dnevno
Koliko obrazovanje produljuje život, pitanje je koje intrigira znanstvenike već dulje vrijeme. No, tek nedavno je objavljeno i prvo sistematsko istraživanje na ovu temu. Proučavajući i razvijene i nerazvijene zemlje, zaključak je jasan. Što više godina osoba provede u obrazovanju, dulji joj je očekivani životni vijek. Pritom to vrijedi za sve ljude jednako, neovisno o spolu, društvenoj klasi ili demografiji.
Ilustracija: Pixabay
Prijeti li vam opasnost da zbog loših ocjena padnete razred ili ćete morati ponoviti neki semestar na fakultetu, mogli biste šaljivo reći roditeljima da samo pazite na svoje zdravlje. Barem ako im pojasnite da je stručni znanstveni časopis za medicinska istraživanja ‘The Lancet Public Health journal‘ objavio istraživanje prema kojoj svaka godina provedena u školi ili na fakultetu produljuje naš očekivani životni vijek. Prema toj istoj, recenziranoj studiji, neodlazak u školu je smrtonosnan poput pušenja 10 cigareta dnevno ili pijenja pet ili više alkoholnih pića u jednom danu.
‘Značajna kvantifikacija’
Istraživanje je financirano kroz istraživački fond norveške Vlade te zaklade Bill & Melinda Gates. Iako je studija donijela uvjerljive dokaze da je potrebno ulagati u obrazovanje za smanjenje globalnog mortaliteta, to nije jedini razlog za školovanje.
Neki od sugovornika s kojima je The Guardian razgovarao o ovoj temi, podsjetili su i na druge koristi školovanja. Obrazovanje pomaže u izgradnji boljih društvenih veza i uči kako doći i bolje razumjeti informacije koje pomažu u donošenju životnih odluka. Također, obrazovanje ljude osnažuje i daje im osjećaj vrijednosti.
– Obrazovanje je bitno samo po sebi, ne samo za zdravlje. No, to što možemo kvantificirati magnitudu zdravstvene koristi je značajan napredak, rekao je jedan od autora studije, dr. Terje Andreas Eikemo s Norveškog fakulteta znanosti i tehnologije (NTNU).
Uračunavanje svih faktora: Porast ljudi na fakultetima, smanjivanje pušača
Riječ je o prvom sistematskom istraživanju koje izravno povezuje obrazovanje i dugovječnost. Podaci su prikupljeni u razvijenim zemljama poput Velike Britanije i SAD-a, ali i zemalja u razvoju poput Kine i Brazila. Prema rezultatima, rizik smrtnosti je za svaku punu godinu školovanja pao za dva posto. Time je završetak osnovne, srednjoškolske i fakultetske nastave jednak cjeloživotnom pridržavanju zdrave dijete. Iako je ovo prvo sistemsko istraživanje na ovu temu, autori studije nisu jedini koji su se bavili tim pitanjem.
– Zbilja imamo velike nejednakosti u životnom očekivanju za najrazvijenija i najmanje razvijena mjesta u Velikoj Britaniji. Riječ je 0 9,4 godina za muškarce i 7,7 godina za žene. Nije iznenađujuće da ovdje vidite značajne razlike pri uspoređivanju razina kvalifikacija. Ovo nije iznenađenje u tom smislu, ali je zanimljivo vidjeti brojke, komentirao je David Finch, pomoćnik direktora britanske zdravstvene zaklade koji se i sam bavio temom obrazovanja i životnog vijeka.
No, dulji životni vijek ljudi koji su dulje u obrazovanju, istaknuo je, ovisi i o tome hoće li same koristi obrazovanja ostati nepromijenjene. Istraživanje je pohvalio i Neil Davies, profesor medicinske statistike londonskog University koledža. Međutim, upozorio je da se ova zapažanja mogu i mijenjati s vremenom te treba gledati i druge faktore. Pored više ljudi u Velikoj Britaniji koji se školuju na razini visokog obrazovanja, Davies podsjeća i da pada broj pušača.
– Hoće li (obrazovanje, op.a) rezultirati boljim životnim standardima u životu studenata u budućnosti? Tu se javljaju pitanja poput, imaju li ljudi priuštive stanove. Jesu li primanja mladih ljudi ista za njihove godine kao što je bilo prije 30 ili 40 godina? Perspektiva baš nije bajna, naveo je Finch.
