Od iduće godine Hrvatska uvodi euro, poznato od kada će se cijene iskazivati u obje valute
Od 1. siječnja iduće godine službena valuta u Hrvatskoj postat će euro. Ovog ponedjeljka premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić predstavili su Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH. Prije no što euro u potpunosti zamijeni kunu, od 5. rujna cijene će se morati iskazivati dualno, u kunama i eurima. I na platnim listama će svima koji rade neto plaća biti prikazana u kunama i u eurima.
Andrej Plenković| screenshot: YouTube
Jedna od većih novosti otkako je Hrvatska pristupila Europskoj uniji građane očekuje od 1. siječnja 2023. godine. Od tog datuma kunu kao službenu valutu u našoj državi zamjenjuje euro, a proces će se provoditi temeljem Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH te Smjernica za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom. Prijedlog zakona i Smjernice predstavili su ovog ponedjeljka premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić.
Od 5. rujna cijene se moraju prikazati dualno
Kako je odmah na početku istaknuo premijer Plenković, u europski tečajni mehanizam primljeni smo u srpnju 2020. te smo prije godinu dana usvojili plan zamjene kuna u euro. Euro se, dakle, uvodi od početka 2023., a od 5. rujna ove godine cijene će iskazivati dualno, u kunama i eurima.
– Plan je da se od početka rujna istaknu cijene u eurima i kunama, već tada. Da proces senzibiliziranja građana krene ranije. To bi trebao biti 5. rujna. Želimo da ovaj proces bude jednostavan i bez troškova za građane. Što to znači? Pozivamo građane koji imaju gotov novac kod kuće da ih već položi u banke jer će se novac u kunama automatski pretvoriti u eure, rekao je Plenković.
Prema prezentaciji koju je prikazao dvojno iskazivanje cijena odnosi se na poslovne prostorije na prodajnom mjestu ili na robi ili na cjeniku, na internetskoj stranici, obavijestima koje se potrošaču daju prije ili tijekom sklapanja ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, u ponudi na trajnom mediju, tijekom provođenja oglašavanja u bilo kojem obliku, kojim se nudi prodaja robe ili usluge i putem drugih oblika iskazivanja cijena.
I na računu cijena mora biti prikazana u kunama i eurima
Dualno će se u kunama i eurima cijene prikazivati i cijelu 2023. godinu. Osim toga, i račun koji se izdaje kupcu mora biti dualno iskazan.
– Element koji je izrazito važan, a to je da nema troškova za građane prilikom zamjene gotovog novca kune u euro cijelih idućih godinu dana. Svi će moći i u bankama i u Hrvatskoj pošti i u FINI mijenjati kune za eure bez naknada. Dakle, mogu ih ili položiti u banku još cijelu 2023. ili doći u banku, dati kune i za njih dobiti eure, rekao je Plenković.
Nakon tog roka, neograničeno, zauvijek moći će svoje kune isto tako donijeti u Hrvatsku narodnu banku i zamijeniti ih za euro. Treba naglasiti da se to ne odnosi na kovanice nego samo na papirnatu novčanicu.
Ono što je važno za sve zaposlenike, pa tako i one u školama, ali i studente jest da će i plaće morati biti prikazane u obje valute.
– Jako važan segment je i izlist ili lista plaća. U ovom prijedlogu, mi smo imali određene razgovore sa socijalnim partnerima, naš je prijedlog da isto zbog jednostavnosti i preglednosti lakšeg praćenja samo onaj ukupni iznos, neto plaća, bude iskazana i u jednoj i u drugoj valuti, u kuni i euru, rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Što je s poskupljenjima?
Jedno od glavnih pitanja građana i prvo pitanje novinara na konferenciji za medije bilo je ono o mogućoj inflaciji zbog promjene valute.
– To je jedno od najvažnijih pitanja, poglavito kada gledamo dosadašnju komunikaciju s hrvatskim građanima i kada gledamo iskustva drugih zemalja. Radili smo analize na primjerima drugih zemalja. Pokazalo se u sedam zemalja koje su uvele euro, da je taj efekt bio jednokratan, u jednoj, prvoj godini, na prosječnoj razini oko 0,2 postotna boda. U međuvremenu, u proteklih nekoliko mjeseci suočeni smo s ubrzavanjem inflacije. Naša su očekivanja da će doći do nastavka ubrzavanja inflacije, kao u prvim mjesecima ove godine, a onda isto tako određenog početka efekta ispuhivanja. Međutim, kako god bilo, to su činjenice s kojima trenutno raspolažemo. U svakom slučaju, sam proces uvođenja eura pod tom prizmom treba ga gledati još detaljnije i još pozornije, zato smo i stavili naglasak na razdoblje ispred nas, da aktiviramo što više mehanizama koji su u našim rukama da spriječimo i preveniramo bilo kakav dodatni, ono što ga nazivamo, neopravdani porast cijena, rekao je Marić.
Guverner Hrvatske narodne banke, Tomislav Vujčić smatra da je najbolja zaštita da kupci odlaze kod konkurencije koja nije podigla cijene.
– Tamo gdje ima konkurencije, odite kod onih koji ne dižu cijene, to je najbolja zaštita. Tamo gdje je konkurencija, ne treba intervencija države. Intervencija je opravdana samo tamo gdje nema konkurencije, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Tomislav Vujčić.
Javnoj raspravi oko prijedloga Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH možete se pridružiti ovdje, dok Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom možete pronaći na poveznici.
