Od testiranja na COVID, preko afere ‘daj 5’ do velikih pregovora oko plaća: Ovo su stvari koje su obilježile obrazovnu 2022.
Još je jedna godina iza nas, a kako to i obično biva u obrazovanju je bilo poprilično dinamično. Na samom uvodu u godinu škole je dočekala nova protupandemijska mjera, a uslijed rata u škole su stigli i učenici iz Ukrajine. Eksperimentalno su provedeni nacionalni ispiti, a kraj nastavne godine obilježila je afera ‘daj pet’. Ove kalendarske godine imali smo čak dvaput pregovore oko plaća, a godinu je zaključilo Svjetsko nogometno prvenstvo, koje se pratilo i iz učionica. Na jednom mjestu saželi smo burnu obrazovnu 2022. godinu.
Pišu: Duje Kovačević, Ramona Ščuric, Martina Gelenčir
Ilustracija: Unsplash
U sektoru obrazovanja nikada nije mirno, a sadržajna je bila i ova 2022. godina. Na samom početku drugog polugodišta u škole je uvedena nova mjera – testiranje učenika na COVID-19 jednom tjedno, što je državu koštalo 28 milijuna kuna. Počeo je rat u Ukrajini, a u jeku invazije izbjegla su i mnoga djeca koja su svoj školski put nastavila u Hrvatskoj. Provedeni su nacionalni ispiti, ali i još jedna državna matura u kojoj je najviše pozornosti izazvao slučaj maturantice kojoj je ispit poništen zbog potpisa.
Za ovu se godinu mijenjao pravilnik o upisima u srednje i svima su omogućeni prijemni, a još je jedna školska godina završila poplavom superodlikaša, dok smo u novu ušli s manje učenika nego prethodne. Najviše bure u javnosti izazvala je afera ‘daj 5’ u kojoj su, nakon dopisa prve dame, sinu predsjednika povećane dvije već zaključene ocjene pa je prošao s 5.0. Održani su pregovori oko Temeljnog kolektivnog ugovora, koji obuhvaća i zaposlenike u školstvu, a najviše je spora bilo oko povećanja osnovice plaće. U fokusu su bila i radnička prava odgojitelja te pomoćnika u nastavi, ali i vršnjačko nasilje, a godinu je zaključila rasprava oko toga treba li se Svjetsko prvenstvo u nogometu pratiti i u učionicama. Da ne duljimo, ovo je sažetak školske 2022., a kada sve pročitate, bacite oko i na pregled događaja u visokom obrazovanju.
Ministarstvo uvelo mjeru tjednog testiranja učenika na COVID-19
Iako se koronavirus čini kao daleka prošlost, s njim smo ušli i u novu kalendarsku godinu i drugo polugodište protekle školske godine. U veljači je Ministarstvo znanosti i obrazovanja odredilo je novu mjeru za škole – samotestiranje učenika na COVID-19 jednom tjedno kroz mjesec dana. Država je u tu svrhu nabavila tri milijuna brzih testova u vrijednosti nešto višoj od 26 milijuna kuna, a uvođenjem samotestiranja ukinuta je samoizolacija učenika. Jedni su se testirali redovito, a drugi su testove dobivene u školama pokušali prodati putem društvenih mreža. U konačnici su potkraj veljače ukinute i maske na nastavi te je relaksiran dio mjera oko izleta, a početkom travnja maske su se prestale nositi i na hodnicima škola te faksevima.
Počeo rat u Ukrajini, izbjegli učenici upisani i u naše škole
Iako gotovo nitko nije očekivao da će u 21. stoljeću na europskom tlu doći do ratne agresije jedne države na drugu, to se dogodilo u veljači, napadom Rusije na Ukrajinu. Invazija je prisilila milijune ljudi da napuste svoje domove, a neki od njih život nastavljaju u Hrvatskoj. Državu su u prvom valu napuštale uglavnom žene i djeca, od kojih su mnoga školskog uzrasta pa su u Hrvatskoj i nastavila svoje školovanje, a Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) objavila je smjernice u kojima je detaljno pojašnjeno kako bi škole trebale provoditi inkluziju učenika izbjeglica. Prema podacima koje smo od Ministarstva znanosti i obrazovanja tražili u rujnu, u tom je trenutku nastavu u Hrvatskoj pohađalo 1.570 učenika iz Ukrajine, kojima se ove godine udžbenici i obrazovni materijali financiraju iz državnog proračuna RH.
Eksperimentalno provedeni nacionalni ispiti, najavljeno njihovo uvođenje u sve škole
U svibnju ove godine u 81 osnovnoj školi pisali su se nacionalni ispiti. U školama koje su ušle u reprezentativni uzorak, u drugom polugodištu 2021./2022. pisali su ih samo učenici osmih razreda, iz pet predmeta. Rezultati tih ispita nisu ni na koji način utjecati na završni uspjeh u osnovnoj školi, niti na upise u srednje škole.
Rezultati su pokazali kako većina osmaša ima osnovnu i srednju razinu postignuća iz svih pet predmeta, dok je najveća oscilacija kod Biologije i Fizike. Na ispitu iz Hrvatskog jezika najveći postotak učenika, njih 46,39 posto spada u osnovnu razinu znanja iz Hrvatskog, a njih 46,11 posto pod srednju razinu, dok je samo 3,45 posto napredno, a 4,05 posto ispod osnovne razine. Kod Matematike je situacija nešto drugačija. Više od polovice učenika, njih 51,65 posto, pokazalo je osnovno znanje, 37,07 posto srednje, a ispod osnovne razine je bilo 8,14 posto te samo 3,13 posto s naprednim znanjem.
Već je ljetos i najavljeno kako će u 2024. godini nacionalne ispite pisati svi učenici osmih razreda. Učenici će ih pisati u ožujku iz osam predmeta, a unatoč tome što se ozbiljno razmišljalo o tome da se ovi ispiti osmašima ocjenjuju, od toga se odustalo. Neće biti kriterij upisa u srednje škole, neće ulaziti u rubriku ocjena, ali će učenicima postignuti bodovi biti evidentirani kao bilješka. Poznato je i tko će ih ocjenjivati – ne nastavnici u školama, kao što je to bio slučaj s probnom maturom, nego ocjenjivači imenovani putem javnog poziva, kao na redovnoj maturi. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavio je i vodič prema kojem će se oni provoditi.
@srednja_hr Ovo je sve što trebate znati o nacionalnim ispitima! #ispit #test #skola #osnovna #osnovnaskola #nacionalni #nacionalniispiti #srednja #srednjahr #foryoupage #foryou #fyp ♬ School Bus – Mark Alberts
Maturanti 2022. bolje napisali ispite nego generacija prije
Još je jedna generacija maturanata napisala ispite državne mature, završila srednju, a prije toga, u proljeće, svoje su znanje po prvi puta testirali na probnoj maturi. Ukupno je na ispite mature na ljetnom roku izašao 28.451 pristupnik, od čega je 40% gimnazijalaca i 60% pristupnika strukovnih škola. Pristupnici su prikupili ukupno 12.346 negativnih ocjena, dok su maturu, dakle obvezne ispite, pala 223 gimnazijalca i 4.469 strukovnjaka. Ti rezultati bolji su u odnosu na 2021. godinu, a čak 332 ispita riješena su bez greške, što je najviše do sada.
Najveću buru nakon ljetnog roka i velike polemike u javnosti izazvao je slučaj maturantice Laure Mikić. Laura se, što je izričito zabranjeno, punim imenom i prezimenom potpisala na esej iz Hrvatskog, a poništen joj je čitav ispit iz Hrvatskog, zbog čega na ljetnom roku nije mogla upisati željenu Muzičku akademiju. Na odluku o poništenju ispita mature pokušala se žaliti, ali bezuspješno ona je bila konačna, zbog čega je Laura uputila pismo ravnatelju NCVVO-a, ministru, pravobraniteljici i medijima. U konačnici je maturu ponovno polagala na jesenskom roku, na kojemu je na kraju uspješno upisala smjer klavir na Muzičkoj akademiji. Laura nije jedina koja je u ispitu mature otkrila svoj identitet – zbog istog su propusta maturantima poništena 24 ispita, a neki od njih bezuspješno su i tužili NCVVO.
Epilog ove priče je taj da je NCVVO odlučio mijenjati pravilnik – ispit državne mature više se neće poništiti ako učenik u njemu otkrije svoj identitet. Umjesto toga ocjenjivač ga vraća stručnoj službi koja preko potpisa učenika lijepi naljepnicu, nakon čega se test daje na vrednovanje nekom drugom ocjenjivaču.
Ovo nije jedina najavljena novost na maturi. Od iduće godine više neće postojati dvije razine ispita iz Hrvatskog jezika, a ponovno će se na eseju određivati zaseban minimalni prag prolaznosti. Prema ispitnom katalogu objavljenom još u ožujku 2022. ispit će sastojati od triju, umjesto dosadašnjih dviju cjelina, ali se i dalje piše kroz dva dana. Također, na popisu lektira za esej nalaze se samo četiri djela, dok ih je do sada bilo desetak.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Uvedeno novo pravilo upisa u srednje
Hiperinflacija odlikaša i superodlikaša nastavlja se pa je tako, prema podacima objavljenima u rujnu, u Hrvatskoj prošlu školsku godinu s odličnim završio skoro svaki drugi školarac odnosno njih 48,33 posto. U nekim općinama, poput Ližnjana, takvih je preko 70 posto. Bez ijedne zaključene četvorke, s prosjekom 5,0, lani je razred prošlo 17,56 posto učenika, a gledano po županijama, petice se najviše zaključuju u Gradu Zagrebu.
Jedan je to od razloga promjene pravilnika za upis u srednje škole, koje su od ove kalendarske godine bezuvjetno mogle provoditi prijemne ispite. No, na provedbu prijemnih odlučilo se samo sedam zagrebačkih škola, onih na koje je tradicionalno najveća navala superodlikaša. Ipak, na primjeru XV. gimnazije u Zagrebu pokazalo se da su upravo zahvaljujući prijemnom iz matematike školu uspjeli upisati i učenici koji u osnovnoj nisu imali prosjek 5,0.
Osim oko nove mogućnosti provedbe prijemnog, žustra je bila i rasprava oko Odluke o upisima učenika u srednje škole. Na nju je pristigao nikad veći broj komentara jer Ministarstvo nije odobrilo neke smjerove za upise, a u nekima je zbog nedovoljnog interesa ili suficitarnosti odlučilo smanjiti broj razrednih odjela. No, odluka se naknadno izmijenila te su neki programi ipak vraćeni.
Afera ‘daj 5’ tjednima je potresala školstvo
Početkom srpnja u javnost su dospjeli detalji afere ‘daj 5’ u koju je bila umiješana i sveučilišna profesorica i supruga predsjednika države Sanja Musić Milanović. Vršila je pritisak na školu nakon čega je njen sin, uz nekolicinu drugih učenika, dobio poklonjenu višu ocjenu iz Matematike i Latinskog jezika. U školu je došla inspekcija, utvrdila niz nepravilnosti, no utvrdili su da je promjena ocjene legalna.
Neovisno o tome, ravnateljica je, koja je navodno i vršila pritisak, nastavnici matematike dala opomenu pred otkaz. Mediji su slučaj pratili u sitne detalje pa je nakon nekog vremena Školski odbor poništio tu odluku o opomeni pred otkaz, a ravnateljica i nastavnica međusobno su najavile da će poduzeti daljnje pravne korake. Ministar Radovan Fuchs istaknuo je da će u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju bolje definirati što je i kada ocjena postaje zaključna te se ne može mijenjati.
Škola koja s njima dijeli prostor, XVI. gimnazija, bila je poprište još jednog incidenta. Tamo je ravnateljica, navodno na ‘usmeni zahtjev’ inspektora, selektivno pobrisala dvije jedinice koje je jedan učenik dobio iz fizike pa mu zaključila višu ocjenu i izdala novu svjedodžbu. U cijeli je slučaj bila uključena i aferična bivša šefica državne mature Ivana Katavić, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja, čiji su stručnjaci utvrdili nepravilnosti, bacilo je bijeli ručnik i nije poduzelo ništa nakon toga.
U prve razrede krenulo tisuću učenika manje nego lani
Prema podacima objavljenima u rujnu ove godine u klupe ih je sjelo ukupno 454.090 učenika, što je za 2.448 učenika manje nego prošle godine. U osnovnim školama je 309.076 učenika, što je 3.973 učenika manje nego lani, izraženo u postotku -1,27 posto. S druge strane, srednjoškolaca je u ovoj godini 145.014, što je porast u odnosu na prošlu godinu za 1.525 učenika, odnosno za jedan posto. Poražavajući je i podatak da ove godine u odnosu na 2013./14. imamo 55.118 učenika manje. Prvašića je za oko tisuću manje nego lani, zbog čega je ‘ključ u bravu’ stavilo čak 14 područnih škola.
Sindikati i Vlada dvaput pregovarali oko plaća
U prvom dijelu 2022. godine nastavljeni su pregovori sindikata javnih službi, u što ulaze i oni u školstvu, i Vlade, oko Temeljnog kolektivnog ugovora. Najveći spor vodio se oko povećanja osnovice plaće. No, u travnju je ipak pao dogovor – s 1. svibnja osnovica plaće povećana je za četiri posto, a došlo je do promjene iznosa za sistematske preglede te je uveden novi način obračuna putnih troškova. Dogovoreno je i da se pregovori nastave najesen, nakon turističke sezone.
Ni drugi pregovori u 2022., ti jesenski, nisu protekli potpuno glatko. Ipak, u konačnici je dogovoreno da se s 1. listopadom povisi osnovica plaća za šest posto, a od travnja još dva posto. Božićnica je povećana s 1.500 na 1.750 kuna, regres s 1.500 na 1.700 kuna te dar za dijete sa 600 na 754 kune. Dogovoreno je i da se formalni pregovori nastave u trećem tjednu rujna 2023. Kolike su prosječne plaće u školama nakon ovog zadnjeg povećanja objavili smo prije nekoliko tjedana.
Sindikati su, doduše nakon što je premijer Andrej Plenković slavodobitno izjavio da je dogovor postignut, proveli izjašnjavanje članstva. U Sindikatu hrvatskih učitelja i Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama ponuda je prihvaćena, dok su Sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja odbili ponudu. Zato predstavnici potonja dva sindikata nisu potpisnici dodatka TKU, no ugovor se, bez obzira na to primjenjuje na čitav javni sektor.
Osim što su ove godine zaključena dva kruga pregovora oko Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) u javnim službama, što uključuje i one u školstvu, sindikate u prosvjeti očekuju još jedni, pregovori oko granskih Kolektivnih ugovora (GKU).
Vršnjačko nasilje bilo je u velikom fokusu
Ovu su godinu, njenu samu završnicu, obilježile priče o brutalnom vršnjačkom nasilju u školama. Učenika iz Dalmacije pretukli su u školskom WC-u, zbog čega je razvio anksioznost i neko je vrijeme zasigurno uzimao antidepresive te nije bio u stanju ići u školu. U Dugom Selu grupa je maloljetnika pretukla 15-godišnjaka, pitali su ga među ostalim je li kršten i zašto ima dugu kosu.
U jednoj je zagrebačkoj osnovnoj školi jedna učenika drugoga davio rukama, a ni srednjoškolci se nisu proslavili ponašanjem. Kada su saznali da će u drugom polugodištu možda dijeliti zgradu, učenici Škole za montažu prijetili su nasiljem učenicima Škole za grafiku, a sve je završilo na policiji. Posljednjih nekoliko tjedana širi se i užasavajuća snimka tučnjave dviju djevojčica.
O rastućem problemu nasilja u školama i među mladima razgovarali smo sa školskom psihologinjom i psihoterapeutkinjom Tanjom Dejanović Šagadin. Ona nam je otkrila uzroke nasilnog ponašanja kod djece te kako postupiti kada je vaše dijete zlostavljač. Cijelu emisiju podcasta pogledajte ovdje.
Predstavljena modularna nastava za strukovne škole
Ove je godine najavljen i predstavljen novi oblik nastave koji će se u budućnosti primjenjivati u strukovnim školama. Radi se o modularnoj nastavi u kojoj jedna od bitnijih novosti za buduće srednjoškolce jest ta da će neki svoje zanimanje birati tek nakon prvog ili drugog razreda. Do uvođenja modularne nastave prethodi još dosta koraka, a jedan od njih bi trebao biti gotov u ožujku 2023. godine kada bi trebala biti gotova izrada novih 120 kurikuluma, a nakon toga slijedi i edukacija nastavnika za provođenje modularne nastave.
Pomoćnici u nastavi održali prosvjed
Krajem travnja 2022. pomoćnici u nastavi održali su prosvjed na Markovom trgu zbog nezadovoljstva s uvjetima rada u školama te su predstavili svojih trinaest zahtjeva. Tražili su, među ostalim, povećanje plaća i ugovore na neodređeno, a bili su najavili štrajk ako se nešto po tom pitanju ne poduzme. Podsjetimo, najveći problem pomoćnika u nastavi je taj što se njihova satnica određuje na lokalnoj razini pa tako u jednoj županiji pomoćnik u nastavi ima satnicu 40 kuna, a u drugoj samo 20 kuna. Nakon prosvjeda, Ministarstvo znanosti i obrazovanja obećalo je promjene u novom Zakonu do kraja 2022. godine. Prije dva mjeseca razgovarali smo i s predsjednikom Udruge pomoćnika u nastavi, Ivanom Miletićem koji nam je otkrio kako se ništa nije napravilo po pitanju obećanja Ministarstva i da do kraja ove godine nisu dobili odgovore na upite što je s obećanim novim Zakonom o obrazovanju.
Prosvjedovali i odgojitelji
Nakon što se struka koja radi u vrtićima sa sindikatima, roditeljima i znanstvenicima pobunila protiv pojedinih promjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju koji je ipak donesen, uz uvažavanje samo malog broja traženih zahtjeva struke, Inicijativa strukovnih udruga i sindikata za bolji Rani i predškolski odgoj i obrazovanje organizirali su prosvjed 22. listopada ove godine zbog loših radnih uvjeta, neujednačenih plaća i nekvalitetnih uvjeta za siguran rast i razvoj djece. Zahtijevali su da se riješi problem neujednačenosti njihovih plaća koje nisu unificirane na državnoj razini jer ih, kao i pomoćnike u nastavi, financiraju lokalne samouprave.
Okupili su se na Trgu bana Jelačića te pozvali Vladu i Ministarstvo znanosti i obrazovanja kako bi se osigurao kvalitetan rad u predškolskim ustanovama. Mjesec dana nakon prosvjeda ministar Radovan Fuchs rekao je kako će MZO započeti s izradom pravilnika za sufinanciranje zaposlenika u vrtićima u jedinica koje imaju niži indeks razvijenosti, ali su isto tako upozorili kako zaposleni u vrtićima moraju imati plaće jednake plaćama nastavnika u osnovnim školama.
U Zagrebu obnovljene sve osnovne škole, neke srednje još ne
Ovu je godinu svakako obilježila i obnova škola nakon potresa u Zagrebu. Do kraja ove godine Grad je uspio obnoviti sve osnovne škole, no radovi na srednjim školama kasne. Zadnja osnovna škola koja se još obnavlja svoja bi vrata trebala otvoriti početkom drugog polugodišta 2023. godine, a onda na red dolaze i srednje škole. Obnavlja se zgrada bivše Hotelijersko-ugostiteljske škole gdje se seli Glazbena škola Blagoja Berse, a kraj radova očekuje se tijekom prvih šest mjeseci iduće godine. Sredinom 2023. trebali bi biti gotovi radovi na Gimnaziji Tituša Brezovačkog, a do kraja iduće godine obnovljene bi trebale biti Škola za klasični balet, Prva ekonomska škola, Gornjogradska gimnazija i Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje. Škola primijenjene umjetnosti i dizajna najdulje će čekati na obnovu koja bi trebala biti gotova tek sredinom 2024. godine.
Održali smo konferenciju Obrazovanje na prekretnici
U studenom ove godine portal srednja.hr održao je svoju drugu obrazovnu konferenciju, kojom smo proslavili svoj 11. rođendan. Ove se godine održala pod nazivom Obrazovanje na prekretnici, a kroz četiri predavanja i sedam panela govorilo se o aktualnim temama i izazovima obrazovnog sektora.
Među ostalim, govorili smo o promjenama koje donosi novi Zakon o visokom obrazovanju i o tome koja bi se područja trebala urediti nadolazećim novim Zakonom o odgoju i obrazovanju, čije je donošenje odgođeno s ove na iduću godinu. Bilo je riječi i o deficitarnim nastavničkim smjerovima, a predstavljeni su i rezultati istraživanja provedenog među učenicima i djelatnicima srednjih ugostiteljskih škola. Mogli smo čuti i odgovor na pitanje može li znanost predvidjeti rezultat Hrvatske na SP-u u Katru, a među ostalim, pričali smo i o nastavi tjelesnog u školama.
@srednja_hr♬ original sound – srednja_hr
Svjetsko nogometno prvenstvo pratilo se i u školama
Kraj 2022. godine obilježilo je Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru, na kojem je naša nogometna reprezentacija osvojila treće mjesto. Umjesto u ljeto kada je već gotova nastavna godina, ovo se prvenstvo održalo na samom kraju jeseni, a neke utakmice igrale su se usred dana. Strasti je uoči natjecanja uzburkala izjava ministra Radovana Fuchsa da se utakmice mogu pratiti u školama, ako za to postoji konsenzus nastavnika i ravnatelja. Mnogi su se tome usprotivili, ali naša je anketa na portalu pokazala da većina podržava gledanje utakmica u školama, a slično se može zaključiti i iz one koju smo proveli na ulicama Zagreba.
Tijekom prvenstva informirali smo vas o tome koje su škole završili naši nogometaši, nasmijavali raznim memeovima, a pričali smo i s nastavnicima Joška Gvardiola, Mislava Oršića, Dominika Livakovića te Brune Petkovića.
S obzirom na postignuti uspjeh Vatrenih, ne čudi da se prašina oko nogometa nije slegla ni tjednima nakon prvenstva, a najviše je veselja bilo u OŠ Josipa Račića na Srednjacima te zagrebačkoj Školi za cestovni promet, koje je u danima prije praznika posjetio bivši učenik Joško Gvardiol.
@srednja_hr Veliku priču o tome kakav je Joško bio učenik u osnovnoj i srednjoj školi pronađite na linku u opisu profila! 👆🏻 #srednjahr #josko #joskogvardiol #joskotok #gvardiol #gvardiol🇭🇷 #gvardiol😍😍 #gvardiol❤️ #skola #srednja #osnovna #ucenici #nastava #foryoupage #foryou #fyp ♬ April (No Vocals) – The Young Ebenezers
Uspjesi učenika na međunarodnim natjecanjima
Ništa manje važne od ove nogometne bronce nisu manje važne ni medalje koje su naši učenici osvojili na međunarodnim natjecanjima u znanju, a koje će biti ‘šećer na kraju’ ovog obrazovnog pregleda. Teško ih je sve pobrojati, ali izdvojimo neke – na dva velika međunarodna natjecanja, Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije te Međunarodnoj Mendeljejevoj kemijskoj olimpijadi, naši školarci ukupno su osvojili čak sedam medalja. S Međunarodne matematičke olimpijade, 33. međunarodne biološke olimpijade, Svjetske geografske olimpijade, Međunarodne fizičke olimpijade i svjetskog RoboCup-a održanog u Tajlandu stiglo je ukupno 15 medalja. Na Euro RoboCupu sedam naših timova osvojilo je medalje, a zlato i dvije bronce stigle su u Hrvatsku s Europske juniorske informatičke olimpijade. Na Europskoj informatičkoj olimpijadi za djevojke medalje su dobile tri naše predstavnice, a šest medalja naši su učenici ‘pobrali’ na nedavnoj Međunarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi mladih.
Najviše državno priznanje, Oskar znanja, ove je godine za uspjeh na državnim natjecanjima dobilo 348 učenika, a za uspjeh na međunarodnim 22 učenika. Podsjetimo, srednja.hr nedavno je pokrenula Alumni projekt. Alumni dio portala je popis svih dobitnika Oskara znanja, državne nagrade koja se dodjeljuje učenicima za izniman uspjeh i postignute rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima.
