Odbor za etiku koji je donio mišljenje o Barišićevu plagijatu mora otvoriti svoj rad javnosti
Krajem rujna GONG se obratio Povjerenici za informiranje s pozivom da ispita trenutačne prakse rada Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Naime, u travnju 2017. prekinuta je praksa objavljivanja informacija o radu Odbora na stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Štoviše, sve dotad objavljene informacije o slučajevima u kojima je Odbor donio mišljenje, uklonjene su s web stranice AZVO-a. U svojem odgovoru GONG-u, Povjerenica nalaže Odboru da svoj rad ponovno otvori javnosti te da ubuduće na primjeren način ispuni svoju obavezu prema pravu na pristup informacijama.
![](http://www.srednja.hr/app/uploads/2016/06/Etika-1024x683.jpg)
Enternet.org
GONG, organizacija civilnog društva koja potiče građane na aktivnije sudjelovanje u političkim procesima, krajem rujna uputila je predstavku Povjerenici za informiranje u kojoj ju poziva da upozori Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju na obavezu sveobuhvatnog poštivanja Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, tijekom travnja ove godine, dokinuta je praksa objavljivanja informacija o radu Odbora za etiku. Sve dotad objavljene informacije o slučajevima u kojima je Odbor donio mišljenje, uklonjene su s web stranice Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), koja pruža administrativnu podršku radu Odbora i na čijim su web stranicama dotad objavljivana mišljenja Odbora. GONG u svojoj predstavci upozorava da je Odbor za etiku tijelo s javnom ovlasti.
GONG: Netransparentnost rada Odbora proizlazi iz samih odredbi Poslovnika Odbora, problematičan i odnos Odbora i AZVO-a
Osim toga, upozorava i da netransparentnost rada Odbora proizlazi iz samih odredbi Poslovnika Odbora. GONG u predstavci ističe kako članak 30. Poslovnika brani iznošenje taksativno nabrojenih povjerljivih podataka (dnevni red, zapisnik Odbora i akti koje Odbor proglasi povjerljivima), a s druge strane, ukazuju da je to u direktnoj suprotnosti s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. U članku 10. spomenutog Zakona, definirano je da tijela javne vlasti moraju objavljivati odluke koje donose, a članak 12. dodatno definira obvezu objave dnevnog reda sjednica tijela.
GONG je naveo i problematičan odnos Odbora i AZVO-a. Prema Poslovniku Odbora, AZVO za Odbor obavlja administrativne poslove, no isti je AZVO u siječnju dao priopćenje kako objavljivanje informacija o radu Odbora nije u nadležnosti AZVO-a, već samog Odbora.
U travnju su, dakle, s weba AZVO-a uklonjene sve dotad objavljene informacije o slučajevima u kojima je Odbor donio mišljenje i nadalje se mišljenja Odbora više nisu objavljivala. Ovakav potez povučen je nakon mišljenja Agencije za zaštitu osobnih podataka, koja tvrdi da ne postoji zakonska osnova za objavu informacija o pojedinačnim slučajevima o kojima je Odbor raspravljao. Agencija je i dodala kako bi takva objava mogla imati „dalekosežne posljedice na daljnji profesionalni rad i privatni život osoba na koje se slučajevi odnose“.
Povjerenica za informiranje pozvala Odbor da svoj rad transparentno otvori javnosti i ispuni svoju obvezu prema pravu na pristup informacijama
Povjerenica za informiranje u svojem je odgovoru GONG-u poručila da je potrebno (ponovno) otvaranje Odbora za etiku javnosti, kojeg je upozorila na sljedeće:
– Zakon u članku 10. stavku 1. točki 2. propisuje obvezu objavljivanja na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku općih akata i odluka koje se donose. Nadalje, potrebno je objavljivati zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti, stoji u odgovoru Povjerenice za informiranje.
Ovime je jasno pozvala Odbor za etiku da svoj rad transparentno otvori javnosti i nadalje na primjeren način ispuni svoju obvezu prema pravu na pristup informacijama.
‘Problematičan’ Odbor
Podsjetimo, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u fokus javnosti dospio je krajem prošle godine, otvaranjem slučaja bivšeg ministra Barišića. Odbor je početkom godine donio mišljenje da je Barišić u jednom od svojih radova bez korektnog citiranja preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera.
O povjerenju tadašnjem ministru Barišiću raspravljalo se i glasovalo u Hrvatskom saboru, a Barišić ga je ‘preživio’ i ostao ministar.
Osim toga, u travnju ove godine Ustavni je sud donio rješenje (na ustavnu tužbu koju je u ime Sveučilišta u Zagrebu podnio rektor Damir Boras) prema kojem je Odbor za etiku nezakonito i neustavno izmijenio i dopunio svoj Etički kodeks. Uz to, Ustavni je sud odlučio da Odbor može davati svoja mišljenja i stajališta o etičkoj prihvatljivosti odnosno neprihvatljivosti daje u obliku preporuka, prijedloga ili primjedbi, koje, međutim, po svojoj pravnoj naravi nisu obvezujuće.
– Slijedom navedenog, Odboru nije dano ovlaštenje da ‘razmatra i rješava’ kao tijelo ‘završne instance’ ‘u predmetima nečasnih akademskih ponašanja’ kako je to propisano osporenom odredbom Etičkog kodeksa. Također, takva ovlast nije mu dana niti jednom drugom odredbom ZZDVO-a, stoji u ocjeni Ustavnog suda iz travnja, kojom je uloga Odbora za etiku, inače saborskog tijela, bitno sužena.