Odbor za etiku koji je donio mišljenje o Barišićevu plagijatu mora otvoriti svoj rad javnosti
Krajem rujna GONG se obratio Povjerenici za informiranje s pozivom da ispita trenutačne prakse rada Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Naime, u travnju 2017. prekinuta je praksa objavljivanja informacija o radu Odbora na stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Štoviše, sve dotad objavljene informacije o slučajevima u kojima je Odbor donio mišljenje, uklonjene su s web stranice AZVO-a. U svojem odgovoru GONG-u, Povjerenica nalaže Odboru da svoj rad ponovno otvori javnosti te da ubuduće na primjeren način ispuni svoju obavezu prema pravu na pristup informacijama.
Enternet.org
GONG, organizacija civilnog društva koja potiče građane na aktivnije sudjelovanje u političkim procesima, krajem rujna uputila je predstavku Povjerenici za informiranje u kojoj ju poziva da upozori Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju na obavezu sveobuhvatnog poštivanja Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, tijekom travnja ove godine, dokinuta je praksa objavljivanja informacija o radu Odbora za etiku. Sve dotad objavljene informacije o slučajevima u kojima je Odbor donio mišljenje, uklonjene su s web stranice Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), koja pruža administrativnu podršku radu Odbora i na čijim su web stranicama dotad objavljivana mišljenja Odbora. GONG u svojoj predstavci upozorava da je Odbor za etiku tijelo s javnom ovlasti.
GONG: Netransparentnost rada Odbora proizlazi iz samih odredbi Poslovnika Odbora, problematičan i odnos Odbora i AZVO-a
Osim toga, upozorava i da netransparentnost rada Odbora proizlazi iz samih odredbi Poslovnika Odbora. GONG u predstavci ističe kako članak 30. Poslovnika brani iznošenje taksativno nabrojenih povjerljivih podataka (dnevni red, zapisnik Odbora i akti koje Odbor proglasi povjerljivima), a s druge strane, ukazuju da je to u direktnoj suprotnosti s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. U članku 10. spomenutog Zakona, definirano je da tijela javne vlasti moraju objavljivati odluke koje donose, a članak 12. dodatno definira obvezu objave dnevnog reda sjednica tijela.
GONG je naveo i problematičan odnos Odbora i AZVO-a. Prema Poslovniku Odbora, AZVO za Odbor obavlja administrativne poslove, no isti je AZVO u siječnju dao priopćenje kako objavljivanje informacija o radu Odbora nije u nadležnosti AZVO-a, već samog Odbora.
U travnju su, dakle, s weba AZVO-a uklonjene sve dotad objavljene informacije o slučajevima u kojima je Odbor donio mišljenje i nadalje se mišljenja Odbora više nisu objavljivala. Ovakav potez povučen je nakon mišljenja Agencije za zaštitu osobnih podataka, koja tvrdi da ne postoji zakonska osnova za objavu informacija o pojedinačnim slučajevima o kojima je Odbor raspravljao. Agencija je i dodala kako bi takva objava mogla imati „dalekosežne posljedice na daljnji profesionalni rad i privatni život osoba na koje se slučajevi odnose“.
Povjerenica za informiranje pozvala Odbor da svoj rad transparentno otvori javnosti i ispuni svoju obvezu prema pravu na pristup informacijama
Povjerenica za informiranje u svojem je odgovoru GONG-u poručila da je potrebno (ponovno) otvaranje Odbora za etiku javnosti, kojeg je upozorila na sljedeće:
– Zakon u članku 10. stavku 1. točki 2. propisuje obvezu objavljivanja na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku općih akata i odluka koje se donose. Nadalje, potrebno je objavljivati zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti, stoji u odgovoru Povjerenice za informiranje.
Ovime je jasno pozvala Odbor za etiku da svoj rad transparentno otvori javnosti i nadalje na primjeren način ispuni svoju obvezu prema pravu na pristup informacijama.
‘Problematičan’ Odbor
Podsjetimo, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u fokus javnosti dospio je krajem prošle godine, otvaranjem slučaja bivšeg ministra Barišića. Odbor je početkom godine donio mišljenje da je Barišić u jednom od svojih radova bez korektnog citiranja preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera.
O povjerenju tadašnjem ministru Barišiću raspravljalo se i glasovalo u Hrvatskom saboru, a Barišić ga je ‘preživio’ i ostao ministar.
Osim toga, u travnju ove godine Ustavni je sud donio rješenje (na ustavnu tužbu koju je u ime Sveučilišta u Zagrebu podnio rektor Damir Boras) prema kojem je Odbor za etiku nezakonito i neustavno izmijenio i dopunio svoj Etički kodeks. Uz to, Ustavni je sud odlučio da Odbor može davati svoja mišljenja i stajališta o etičkoj prihvatljivosti odnosno neprihvatljivosti daje u obliku preporuka, prijedloga ili primjedbi, koje, međutim, po svojoj pravnoj naravi nisu obvezujuće.
– Slijedom navedenog, Odboru nije dano ovlaštenje da ‘razmatra i rješava’ kao tijelo ‘završne instance’ ‘u predmetima nečasnih akademskih ponašanja’ kako je to propisano osporenom odredbom Etičkog kodeksa. Također, takva ovlast nije mu dana niti jednom drugom odredbom ZZDVO-a, stoji u ocjeni Ustavnog suda iz travnja, kojom je uloga Odbora za etiku, inače saborskog tijela, bitno sužena.
