Na dvanaest pitanja o kurikulumu, reformama i svemu što tišti naše srednjoškolce, postavljenih od strane Udruge srednjoškolaca Hrvatske, samo tri stranke su se udostojile dati odgovore. Iako je USRED s priopćenjem za medije odlučio pričekati jedan dan i dati ostalim strankama priliku da se izjasne, one su to propustile učiniti.
foto: srednja.hr
Tiskovna konferencija za medije na kojoj su predstavljeni odgovori političkih stranaka na pitanja koja im je postavila Udruga srednjoškolaca Hrvatske održana je u srijedu s ciljem da se njihovi odgovori predstave javnosti. Ukupno je dvanaest pitanja koja se dotiču kurikularne reforme, subvencioniranja prijevoza učenika, prava na topli obrok, državne mature, prakse u strukovnim školama, sustava nagrađivanja najboljih učenika te rada preko praznika, a postavljena su političkim strankama i listama koje sudjeluju u parlamentarnim izborima.
– Na pitanja su odgovorile samo tri parlamentarne stranke: HNS, SDP te HDZ (u ime
Domoljubne koalicije). Nezadovoljni smo odazivom stranaka budući da su to vrlo konkretna pitanja na koje bi svaka politička opcija trebala imati odgovor, odnosno rješenje na dotičan problem, stoji u priopćenju za medije USRED-a.
Ono što je svakako zanimljivo jest da je HNS slučajno ili namjerno propustio odgovoriti na dva postavljena pitanja, ono o kvaliteti prakse u strukovnim školama i o mogućnosti zapošljavanja srednjoškolaca tijekom praznika.
Neozbiljno shvaćena pitanja
Pitanja su vrlo direktna i konkretna, no neki odgovori mogu biti puno jednostavniji. Jednostavno ‘da’ ili ‘ne’ bio bi bolji HDZ-ov odgovor na pitanje treba li srednjoškolcima subvencionirati tople obroke u hipotetskim menzama, nego prebacivanje fokusa na nedostatak školskih kuhinja.
HNS je davao odgovore poput studenta na usmenom ispitu kojemu je postavljeno pitanje iz lekcije koju nije naučio, pa jednostavno ne odgovori nego da opću izjavu. Tako i dalje ne znamo treba li se, po HNS-u, olakšati upisivanje studija srednjoškolcima sa završenom strukovnom školom, no znamo da podržavaju njihove upise na fakultete. Sjedi, dva.
Pitanje u kojem se mišljenja stranaka najviše razilaze jest o bodovanju volonterskog iskustva prilikom upisa na fakultet. HDZ je najavio javnu raspravu o toj temi naglašavajući emocionalni i odgojni aspekt volontiranja, a HNS i SDP zauzimaju u potpunosti različite struje po tom pitanju. HNS smatra da bi se određeni manji postotak trebao uračunati volonterima pri upisu na fakultet koji je srodan s njihovim volonterskim radom, a SDP dodatne bodove volonterima vidi kao motivaciju za proračunatost, a ne humanost koja je glavna odlika volontiranja. Kao savršeni primjer naveo je upisivanje djece u glazbene škole, jer roditelji znaju da će im to donijeti dodatne bodove, ma što upisali.
Nastavlja se s kurikularnom reformom, ali i prijemnim ispitima
Iako se u pogledima poput stimuliranja volonterstva razilaze, u nekim ključnim točkama stranke daju slične odgovore. Tako se sve tri stranke slažu da započetu kurikularnu reformu treba provesti do kraja, pa bi nas tako svakako u skoroj budućnosti trebala čekati veća izbornost predmeta, pogotovo u gimnazijama, te usaglašavanje temeljnog znanja koje se dobije u gimnaziji i strukovnim školama. Time bi ujedno bio izjednačen i sraz između više i niže razine mature i zaustavila bi se prepucavanja kome je što bilo lakše.
SDP se zalaže i za ukidanje maturalnih radova u strukovnim školama, jer je ona učenicima dodatno opterećenje na i ovako opsežnu državnu maturu. Bez obzira na maturu, prijemnih se ispita očito nećemo tako lako riješiti. Oni su povlastica koja dolazi sa statusom autonomije fakulteta, a njima se provjeravaju druge vještine učenika koje se ne provjeravaju na maturi, te ne služe samo za izbijanje kuna iz džepova. Barem tako kažu.
Ako je suditi po danim odgovorima, uskoro bi nas mogla očekivati i velika modernizacija osnovnih i srednjih škola uvođenjem pametnih ploča i e-udžbenika. Očito smo ušli u moderno doba, jer su se sve stranke složile da bi korištenje e-udžbenika olakšalo školsku torbu, ali i učinilo nastavu zanimljivijom korištenjem interaktivnih alata i različitih vrsta medija za prenošenje znanja. Ali i naglašavaju kako se tiskane knjige i e-udžbenici ne moraju nužno isključivati, već treba znati kako pametno iskoristiti najbolje od obiju vrsta.
Pitanje na koje nitko ne zna odgovor
Osim što je HNS preskočio dati odgovor na pitanje o učeničkim servisima i mogućnosti zaposlenja učenika za vrijeme praznika, ni SDP ni HDZ se nisu razmahali dobrim strategijama po tom pitanju. Obje stranke su svjesne nedostataka sustava, no ne daju realna rješenja. HDZ je naveo poticanje poslodavaca na zapošljavanje srednjoškolaca kao način povećanja prilika za zaposlenje, a SDP se osvrnuo na osjetljivu socijalnu prirodu pitanja rada maloljetnika.
Niti jedna stranka nije navela siromaštvo učeničkih servisa u Hrvatskoj koji samo što ne postanu zaštićena vrsta. Preko učeničkog servisa trenutno mogu raditi učenici čije škole imaju servis, ili oni u čijoj se blizini nalazi škola s učeničkim servisom koja ima potpisani sporazum sa školom dotičnog učenika željnog rada. Ergo, puno papirologije koja bi se mogla srediti sistematizacijom učeničkih servisa po principu na kojem rade student servisi.
Očito je da stranke nisu dovoljno ozbiljno shvatile važnost ovih pitanja. Na srednjoškolce još ne gledaju kao na birače, što znači da ako im nije stalo do tvoga glasa, nije im stalo do osobe. Zaboravljaju na punoljetne maturante, na buduće glasače, predsjednike stranaka, osobe koje će jednog dana aktivno sudjelovati u javnom i političkom životu. Iz tog razloga Udruga srednjoškolaca Hrvatske nastavlja raditi na svom projektu ‘Glasaj sad #16+’ kojim bi se biračko pravo na lokalnim izborima proširilo na šesnaestogodišnjake.
USRED je najavio izlazak s deset prioritetnih točaka koje se tiču srednjoškolaca za novu Vladu na Međunarodni dan srednjoškolaca, 17. studenog, a do tada pročitajte pune odgovore ovih triju stranaka. Možda pomognu neodlučnima pri izboru za koga (ne) glasovati.
