Održali smo online konferenciju i doznali kako je danas biti žena u STEM-u
Koliko smo napredovali po pitanju rodne ravnopravnosti u STEM-u? Ususret Danu žena i djevojaka u znanosti, ugostili smo znanstvenice i STEM stručnjakinje koje su govorile o svom obrazovanju, karijerama i pogledima po pitanju ravnopravnosti spolova u znanosti. Konferencija je proglasila i dobitnice nagradnog natječaja za najinspirativnije priče učenica i studentica.
U ne tako davnoj prošlosti, žene koje su željele steći obrazovanje i baviti znanošću ili tehnologijom, morale su probijati niz barijera koje su im stajale na putu. Danas, kada je rodna ravnopravnost važno obilježje našeg društva, nejednakost muškaraca i žena manja je nego ikad prije.
Ususret Međunarodnom danu žena i djevojaka u znanosti, održali smo online konferenciju kojom smo stavili naglasak na ovaj važan uspjeh, ali i istaknuli jedno područje u kojem potpuna jednakost spolova još uvijek nije postignuta: područje STEM znanosti.
Video konferencija Žene u STEM-u ugostila je znanstvenice i STEM stručnjakinje koje su govorile o svom obrazovnom putu i karijeri, kao i svojim pogledima na pitanje rodne ravnopravnosti u znanosti. Željeli smo čuti i iskustva djevojki, stoga smo proveli i nagradni natječaj za učenice i studentice. Njime smo nagradili tri nadahnjujuće osobne priče koje će, nadamo se, potaknuti i druge djevojke sa sličnim interesima da slijede svoje snove.
Cijelu konferenciju pogledajte na našem YouTube kanalu.
‘Nije ideja da prisilimo djevojčice da odabiru STEM’
Žene čine većinu diplomanata u Europskoj uniji, ali u STEM-u ih imamo tek 35 %, objasnila je naša prva gošća, Andrea Čović Vidović iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Čović Vidović je otvorila konferenciju Žene u STEM-u uz prikaz ključnih podataka koje bismo o ovoj temi trebali znati.
Govorila je i o važnosti ravnopravnosti spolova za tržište rada, a i za naše društvo u cijelosti. STEM-u nedostaje stručnjaka i upravo bi se tu mogla kriti prilika za djevojke koje danas biraju svoje karijere.
– Mislim da i empirijom u svakodnevnom razgovoru s novim generacijama uviđamo da je sve više djevojaka i djevojčica zainteresirano za STEM. To je nekako i krajnji cilj, naravno nije ideja da prisilimo djevojčice da odabiru STEM područje nego da im pomognemo da osvijeste da je i to možda nešto što bi uzele u obzir kod odabira i obrazovanja visokoga ali i zanimanja kasnije, istaknula je Čović Vidović na samom početku naše konferencije.
Doznali smo čime se točno bave podatkovne inženjerke
Mia Tadić, magistra računarstva i matematike (PMF Zagreb i Ivona Lipovac, magistar inženjer računarstva (FER), naše su sljedeće gošće iz tvrtke Syntio. Tadić se, kao i Lipovac, danas u tvrtki Syntio bavi podatkovnim inženjerstvom, ali njen put do te karijere bio je ponešto neuobičajen.
Unatoč tome što je matematiku voljela, Tadić je upisala jezičnu gimnaziju, jer, kako nam je ispričala, nije imala dovoljno informacija o tome što s matematikom kasnije može raditi. Kada je došlo vrijeme za birati studij, odluka je ipak pala na studij matematike.
– Ja sam osobno to povezivala više s muškom populacijom nego sa ženama. I onda sam upisala PMF, matematiku, i shvatila da je podjednako i djevojaka i dečkiju. Shvatila sam da tu nema nikakve razlike. I ne vidi se razlika da su dečki bolji nego cure, istaknula je Tadić.
Lipovac se osvrnula na svoj obrazovni put i studij na FER-u, naglasivši kako je i ona prilikom upisa na studij slušala o ‘muškim’ zanimanjima.
– Kad upisuješ FER, sigurno ćeš čuti barem jednom da je to muško zanimanje. Nije to ništa zlonamjerno, stvarno ima više dečkiju. Kad krene studiranje, vidiš da ima i cura. Na FER-u ih ima stvarno sve više i više. Ni u jednom trenu nisam osjetila da cure su slabije, ne. I tako je sada na poslu, rekla je Lipovac.
Naše gošće govorile su i o svojoj karijeri u IT sektoru, a gledateljima su podatkovno inženjerstvo i ‘big data‘ približile na jednostavan način.
Kako se postaje znanstvenicom?
Naša treća gošća, Marija Mandić, istraživačica je iz KONČARA koja se bavi razvojem naprednih mikromreža. Trenutno je uključena u projekt koji se bavi integracijom obnovljivih izvora energije, s naglaskom na vodikovu energiju, u mikromreže. Uz to, Mandić studentica druge godine doktorskog studija na zagrebačkom FER-u.
U nastavku konferencije Žene u STEM-u, govorila je o svom području istraživanja. Našim je gledateljicama i gledateljima približila proces postanka znanstvenicom, govoreći o svom doktoratu. Djevojkama koje razmišljaju poći smjerom kojim je i ona otišla, ali ih sputava percepcija da je riječ o ‘muškim’ fakultetima, poručila je da samo slijede svoj interes.
– Mogu reći da sam već u početku mogla zamisliti da će biti veći broj dečkiju, prema i iskustvima starijih sestara koje su bile u STEM-u. Tako je – kako je. Ali nisam se bojala jer sam znala da ću se snaći. Puno ljudi ima pogrešnu percepciju prema tome. Ja sam na FER-u upoznala dvije najbolje prijateljice. Na FER-u je broj cura porastao, ne znam statistički reći, ali jako puno, istaknula je Mandić, dodavši kako broj muškaraca ili žena na određenom studiju nikome ne bi trebao predstavljati barijeru za upis.
Ugostili smo i jednu od najcitiranijih hrvatskih znanstvenica
Danijela Bursać Kovačević jedna je od najcitiranijih hrvatskih znanstvenica i izvanredna profesorica s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Jedna je od tek dvoje profesora s domaćih sveučilišta koji su se našli na Clarivate listi 1 posto visoko citiranih istraživača u svijetu. Istraživački duh prati ju od malena, rekla nam je, a nakon pisanja diplomskog shvatila je da sigurno želi karijeru u znanosti. Prisjetila se i svog studiranja kada je omjer muškaraca i žena bio je uravnoteženiji nego danas.
– Tada nas je bilo podjednako. Sad radim na fakultetu već dvadeset godina i rekla bih da se taj omjer promijenio. Danas imamo više studentica nego studenata. Imamo i više profesorica nego profesora. U moje vrijeme, i u nastavnom osoblju je taj omjer bio uravnoteženiji. Više je žena u mom području, istaknula je Bursać Kovačević.
Iako studentice prevladavaju na svim studijima izuzev nekih STEM smjerova, na najvišim nastavno-znanstvenim zvanjima i pozicijama dekana, vidljiv je nesrazmjer u korist muškaraca na pozicijama moći u resoru. Upitana za ‘stakleni strop’ s kojim se žene u znanosti i akademiji suočavaju, naša gošća objasnila nam je kako se s takvom barijerom nije susrela.
U istraživanjima na kojima sudjeluje uvijek je podjednak broj kolega i kolegica, navela je. Bursać Kovačević zapravo živi svoj znanstveni san, jer kako nam je rekla – sve je na njoj, a sve što je željela postići u znanosti je i ostvarila. Na našoj konferenciji je govorila i projektima 3D printanja hrane na koja je uključena. Objasnila je i kako studenti mogu prepoznati svoj talent za znanost te koje im sve karijere stoje na raspolaganju nakon studija na PBF-u.
Za STEM nije potreban samo talent
U finalu konferencije ugostili smo Petru Pejić, robotičarku i promotoricu znanosti s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) iz Osijeka. Njenom putu u STEM područje prethodila je ljubav prema matematici, prisjetila se. Po njenom mišljenju, talent za matematiku je dobar početak, ali ako se ne smatrate prirodno talentiranima – to ne znači da STEM nije za vas.
– Mislim da imala sam određene afinitete i ležalo mi je to. Ne mogu se sjetiti da sam se baš ubijala učeći. Svakako, kad dođu neke složenije stvari, moraš sjesti i vježbati. Ali matematika je vještina koju stječeš ponavljanjem, učenjem, vježbanjem. Ako ti na prvu nije sjela, sigurno upornim radom i nekakvim ponavljanjem, vježbanjem, sve dođe na svoje, rekla je Pejić, dodavši se kako su joj matematičke funkcije u školi bile nešto teže za svladati.
Pejić je u nastavku govorila i o tome kako izgleda studirati u STEM području i što sve studenti na FERIT-u iskuse, a dotaknula se i toga kako izgleda karijera u robotici.
Proglasili smo dobitnice natječaja za djevojke u STEM-u!
U sklopu konferencije, proveli smo i nagradni natječaj kojim smo tražili najbolje priče učenica i studentica iz STEM-a. Na natječaj su se prijavile djevojke iz cijele Hrvatske – od učenica nižih razreda osnovne škole pa sve do studentica na doktoratu. Iako ove godine nagrađujemo samo tri najbolje, veliki broj kvalitetnih prijava motivirao nas je da iduće godine taj broj još više povećamo!
1. mjesto: Lana Tekić
Lana studira eksperimentalnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Nakon što je njen djed preminuo od raka debelog crijeva, Shvatila je da za tu bolest još nema lijeka. Poželjela je to promijeniti. Znanošću se želi baviti kako bi dala svoj doprinos medicini. Svim djevojkama u STEM-u poručila je: vaš rad pozitivno utječe na buduće generacije! Lana je osvojila Huawei nova 10 Pro mobitel u vrijednosti od 749€. Njenu priču pročitajte ovdje.
Proglašenje pobjednica možete i pogledati na našem YouTube kanalu.
2. mjesto: Magdalena Vrbančić Fabić
Magdalena je učenica Zdravstvenog učilišta u Zagrebu gdje se školuje za zdravstveno-laboratorijskog tehničara. Nakon završetka škole, želi studirati medicinsku biokemiju. Rekla nam je da od malena bila zaljubljena u eksperimente, a sada najviše uživa kada satima bulji u mikroskop. U znanosti je jer joj to daje smisao životu. Svim djevojkama koje zanima znanost poručila je – vjerujte u sebe, jer svijet čeka da ga otkrijemo. Magdalena je osvojila Huawei Watch GT 3 SE pametni sat u vrijednosti od 199€. Njenu priču pročitajte ovdje.
3. mjesto: Mihaela Borbaš
Mihaela je učenica Strojarsko tehničke škole Osijek gdje se školuje za računalnu tehničarku. U tome je uvijek imala potporu okoline, iako je bilo i onih s predrasudama koji su ju odgovarali. U početku se brinula kako će se uklopiti u većinski muški razred, ali svi su ju prihvatili. U budućnosti se želi baviti robotikom, a san joj je raditi u automobilskoj industriji. Mihaela je osvojila Huawei FreeBuds 5i bežične slušalice koje će tek doći na hrvatsko tržište, u vrijednosti oko 90€. Njenu priču pročitajte ovdje.
Projekt Žene u STEM-u organizira portal srednja.hr. Partneri projekta u Syntio, KONČAR, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT), Huawei i Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Više o projektu možete pročitati ovdje. U sklopu projekta organizirali smo video konferenciju koju možete pogledati na našem YouTube kanalu.