Odsjek na FFZG-u se ogradio od vlastitog profesora zbog njegovih seksističkih izjava
Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je jučer na stranici odsjeka i na službenoj Facebook stranici objavio izjavu kojom se ograđuju od agresivnih seksističkih izjava dr. sc. Ivice Matičevića. Matičeviću, koji je suradnik u izvedbi Doktorskog studija na komparativnoj književnosti, su žene i njihova prava najnapornija pojava, a ‘krasni se spol pretvorio u karikaturu i paradoks svojih najiskrenijih želja, htijenja i stremljenja’. Pohvalno je što se Odsjek ogradio od Matičevićevog seksizma, no ta izjava dolazi ipak poprilično kasno. Matičevićev ispad od kojeg se Odsjek ograđuje je, naime, objavljen u srpnju.
Foto: srednja.hr
U ponedjeljak, 17. rujna 2018. godine, na stranici Odsjeka za komparativnu književnost na FFZG-u je izašla obavijest, točnije izjava, u kojoj se Odsjek ograđuje od ‘agresivne retorike’ dr. sc. Ivice Matičevića koji je od 2011. godine predavač na poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture pri Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Povod ovakvoj obavijesti je kritika Ivice Matičevića objavljena u časopisu ‘Republika’ ovoga ljeta, o romanu ‘Eksperiment Irene Tot’. Kritika je od prvog do posljednjeg slova oblikovana kao napad na žene i borbu žena za ravnopravnost, a nije se libio imenom i prezimenom neke i adresirati, poput same autorice Korane Serdarević ili spisateljice Julijane Matanović.
Izjavu Odsjeka za komparativnu književnost prenosimo u cijelosti:
Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izražava žaljenje što je u različitim medijima tijekom proteklih mjeseci doveden u neželjeni kontekst povodom seksističkih izjava dr. sc. Ivice Matičevića, suradnika u izvedbi Doktorskog studija, od čije se agresivne retorike s indignacijom ograđuje. Odsjek za komparativnu književnost dužan je to učiniti ne samo stoga što je dio institucije Sveučilišta koja je već svojim Etičkim kodeksom obvezana promicati rodnu i svaku drugu toleranciju, nego i stoga što je mjesto na kojemu se mladi ljudi izričito odgajaju za kritičku analizu javnoga govora, te uče argumentima koji počivaju na premisama humanističkih, poglavito književno kritičkih znanja, a ne na osobnim, kamoli ideološkim predrasudama.
Agresija prema ženama kao uvod
Njegove ‘seksističke izjave’ i ‘agresivna retorika’ su objavljene u književnom časopisu ‘Republika’, a utkane su u književnu kritiku romana Korane Serdarević, ‘Eksperiment Irene Tot’. Matičević se u svojoj kritici obrušava na cijeli ženski rod, a obraća se direktno autorici kada joj savjetuje da se zaposli kao ‘glasnogovornica feminističke i liberalne Vlade u sjeni’ i neka njima piše ‘programatske članke’, umjesto što ovako njih ‘krotke i uglađene konzumente umjetničke proze’ vuče za nos.
‘Od svih napornih pojava u zadnjih desetak godina u javnome i medijski napučenome prostoru, najnapornije su žene i njihova prava’, rečenica je kojom Matičević započinje svoju kritiku romana, a ostatak teksta je pisan u istom tonu. Kritika se nastavlja iskazom kako žene ne žele biti samo ‘ukras prirode i getoizirana trpka krpa u kuhinjskome zapećku’ pa ‘nadiru u falangama’, nakon čega daje priznanje kako se za ravnopravnost treba boriti, ali zaključuje kako su im onda za odstrel poslužili – muškarci.
Da bi stvar bila tužnija, Matičević je u akademskoj godini 2017./2018. na poslijediplomskom doktorskom studiju u ljetnom semestru predavao kolegij Kako pisati književnu kritiku.
Govor mržnje nije sloboda
Autorica je dobila podršku svojih kolega, kao Seida Serdarevića, urednika knjige, koji je za tportal izjavio kako je skrivanje iza slobode govora i kritike promašeno jer uvod u spomenutu književnu kritiku jest govor mržnje, a on ne može biti dio nikakve slobode: ‘To je ono što se nažalost ne shvaća, da demokracija i sloboda imaju svoja pravila, da živimo u dvadeset i prvom stoljeću, da smo članica Europske unije te da mržnja prema drugome – ženama, LGBT osobama, ljudima drugačije vjere ili nevjere … – mora biti oštro sankcionirana.’
Osuda je došla i s portala VoxFeminae, kao i od Hrvatskog društva pisaca, no sve su reakcije pristigle do konca srpnja, kada je događaj bio aktualan. Jedino je Odsjek za komparativnu književnost iz nekog nepoznatog razloga čekao gotovo dva puna mjeseca kako bi se od sramotnog ispada osobe iz vlastitih redova ogradio.
