Oglasio se Ured predsjednice: Ideja da prorektoru Čoviću dodijeli odlikovanje nije njena
Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar – Kitarović, proteklog je tjedna uručila posljednja odlikovanja prije odlaska zaslužnim pojedincima i institucijama za njihov doprinos razvoju i ugledu Republike Hrvatske. Jedan od dobitnika je i prorektor Sveučilišta u Zagrebu, Ante Čović. Obrazloženje za dodjelu je vrlo šturo, a posebno svjetlo na dodjelu počasti baca činjenica da je predsjednici na prvom radnom mjestu šef bio upravo Čović. Oko slučaja je reagirao i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, nazvavši to primjerom instrumentalizacije institucije predsjednika RH radi ostvarivanja osobnih interesa. Nakon tjedan dana iz Ureda predsjednice odgovorili su na naš upit oko toga koje je opširnije obrazloženje za dodjelu počasti Čoviću.
Kolinda Grabar-Kitarović i Ante Čović na dodjeli odlikovanja 4. veljače 2020.|foto: predsjednica.hr
– Za osobite zasluge za znanost u području filozofije i bioetiku te njihovo promicanje u Republici Hrvatskoj i svijetu Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića odlikovan je prof. dr. sc. Ante Čović, dio je to priopćenja s posljednjeg kruga predsjedničine dodjele odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama za njihov doprinos razvoju i ugledu Republike Hrvatske.
Poticaj za dodjelu odlikovanja dao bivši Čovićev asistent
Nakon što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala Antu Čovića Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, njenom Uredu poslali smo upit i zatražili malo opširnije obrazloženje za dodjelu te počasti upravo prorektoru Sveučilišta u Zagrebu.
Na naš upit odgovoreno je danas, a iz njega i dalje nije baš jasno čime je Čović zaslužio biti odlikovan. Jedina nova informacija je ta da dodjela Reda Danice hrvatske Čoviću zapravo nije bila ideja Kolinde Grabar-Kitarović.
– Poticaj za dodjelu odlikovanja Republike Hrvatske Red Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića dao je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić, predsjednik Hrvatskog bioetičkog društva, koji je u obrazloženju poticaja naveo sljedeće: ‘Prof. dr. sc. Antu Čovića predlažemo za dodjelu odlikovanja za osobite zasluge za razvoj i promicanje znanosti u Hrvatskoj i svijetu kao istaknutoga znanstvenika, sveučilišnog profesora te akademskog i kulturnog djelatnika. Hrvatsko bioetičko društvo podnosi poticaj za dodjelu ovog odlikovanja u prvom redu temeljem njegovih osobitih zasluga za razvoj i promicanje bioetike kao inovativne znanstvene discipline u Hrvatskoj i na međunarodnom planu, imajući pritom u vidu i njegove doprinose razvoju i promicanju filozofije, odnosno ukupnost njegovih zasluga za hrvatsku znanost, obrazovanje, kulturu i društvo’, kažu iz Ureda predsjednice.
Osim što je predsjednik Hrvatskog bioetičkog društva, Hrvoje Jurić inače je izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te predstojnik Odsjeka za filozofiju. Jurić je bio i asistent Čoviću na tom fakultetu.
Palio radove ispred Ministarstva znanosti i obrazovanja
Njegovo ime u fokusu znanstvene javnosti bilo je 2013. godine. Tadašnji ministar obrazovanja, Željko Jovanović, piše Jutarnji list, upozorio je na postojanje znanstvenih časopisa koji su ‘bili u privatnim rukama, a financirani su iz državnog proračuna’. Posebno je problematičnim istaknuo dva časopisa Hrvatskog filozofskog društva.
– Urednici tih časopisa imali su škare u rukama i određivali tko može napredovati i zašto, dakle kreirali su sudbinu mladih znanstvenika, rekao je Jovanović, prenosi Jutarnji.
Riječ je, navodi isti izvor, o časopisima Filozofska istraživanja i međunarodnoj verziji Synthesis Philosophica koji su u pet godina dobili više od 2,5 milijuna kuna. Urednik je bio Ante Čović, a njegov zamjenik Hrvoje Jurić. Članovi uredništva u ta su dva časopisa u petnaestak godina sami sebi objavili više od 100 radova, a mnogima je ono omogućilo i napredovanje u akademskoj zajednici.
Tako je Hrvoje Jurić 2008. godine, piše Jutarnji, izabran za docenta na Filozofskom fakultetu isključivo na osnovi osam radova objavljenih u Filozofskim istraživanjima i Synthesis Philosophica.
U istom članku stoji i kako je upravo Jurić bio jedan od nekoliko znanstvenika koji su ispred zgrade MZO-a spaljivali svoje radove u znak prosvjeda protiv novog Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, a kojim su se tada trebali postrožiti uvjeti za izbor u zvanja. Pravilnik je, osim toga, trebao ograničiti i praksu da uredništva hrvatskih znanstvenih časopisa sama sebi objavljuju radove i tako napreduju na akademskoj ljestvici.
