Ogromna promjena u srednjima: Na tjelesnom će se učiti i teorija, pisat će se ispiti, uvodi se i matura iz TZK
Tjelesna i zdravstvena kultura jedini je općeobrazovni predmet u srednjim školama iz kojega se ne provodi državna matura, a tek rijetki učenici slušaju teoriju vezanu uz zdravstveni dio tog predmeta. To se mijenja već od iduće godine. Naime, polovicu satnice TZK-a nastavnici će morati posvećivati teorijskom dijelu predmeta, postojat će pisani ispiti, a učenici će moći polagati i državnu maturu iz TZK-a.
Sretan 1. april svima! Kako smo vas još danas nasamarili pročitajte ovdje.
Foto: unsplash/srednja.hr
Prema kurikulumu Tjelesne i zdravstvene kulture, ovaj predmet sadrži četiri predmetna područja: kineziološka teorijska i motorička znanja, morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti, motorička postignuća, zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja. Upravo je ovo potonje područje na kojem učenici ‘zapinju’. Naime, kroz njega bi se trebalo razvijati pozitivno stajalište i kritičko mišljenje prema tjelovježbi, a učenici bi trebali naučiti, navodi kuriklulum, pratiti svoje zdravstvene, higijenske i ekološke navike.
– Aktivnosti u sklopu ovoga predmetnog područja ističu važnost stjecanja i promjene navika radi uspostave zdravog načina življenja. Upućuje učenika na prepoznavanje i razumijevanje zakonitosti utjecaja tjelesnog vježbanja, osnova uravnotežene prehrane, stjecanje spoznaje o značaju osobnoga zdravlja, važnosti kineziterapijskih vježbi, vježbi opuštanja i pravilnog obrasca disanja te održavanje higijene u najširem smislu riječi, piše u Kurikulumu.
Predavanja iz tjelesnog i u učionicama, pisat će se po jedan ispit u svakom polugodištu
Upravo zbog toga, neslužbeno doznajemo, polovica satnice tjelesnog u sva četiri razreda srednjih škola više se neće izvoditi u dvoranama i na igralištima, nego u učionicama. Nastavnici će učenicima držati predavanja, uglavnom vezana uz dio koji se odnosi na zdravstvenu kulturu, a uvode se i pisani ispiti iz tog dijela gradiva, po jedan u svakom polugodištu. Time se želi doprinijeti proširivanju znanja o osobnom zdravlju, budući da mnoga istraživanja pokazuju previsok postotak pretile djece u Hrvatskoj. Već se naveliko radi i na udžbenicima za teorijski dio nastave TZK-a.
– Drago mi je da je došlo do ovoga, smatram da se često zanemaruje zdravstveni aspekt TZK-a. Nastavnici tjelesnog, većinom magistri kineziologije, dobro su obučeni kako prenijeti taj dio znanja učenicima. Moramo se više angažirati oko toga jer kao društvo imamo problema s pretilošću, a to se preslikava i na djecu. Pretilost, loša prehrana i nedovoljna tjelovježba povlače sa sobom i neke druge bolesti, koje su se možda mogle spriječiti u ranijoj dobi. Tako da bi to u budućnosti moglo pozitivno utjecati i na rasterećenje zdravstvenog sustava, kaže nam nastavnica tjelesne i zdravstvene kulture u jednoj zadarskoj srednjoj školi.
Našalila se i da će sada kolege koji predaju druge predmete možda malo manje gledati na nastavnike tjelesnog kao nekoga ‘tko se samo igra s djecom’.
TZK postaje i izborni ispit na maturi
Osim što će učenici učiti teoriju i u školi pisati po jedan ispit iz tjelesnog, uvodi se i ispit državne mature iz tog predmeta. Bit će to, dakako izborni predmet, a pretpostavka je da će njegovo polaganje možda uvjetovati studiji koji obrazuju kineziologe.
– Nisam baš zadovoljan time što ćemo imati ispite, ali sumnjam da će biti nešto preteško, vjerujem da će biti dovoljno da samo slušamo na satu i da neće trebati puno učenja. S druge strane, zadovoljan sam što ćemo malo detaljnije učiti o tome kako se brinuti o zdravlju, posebno ovaj dio s prehranom. Doslovno sva ljudska bića jedu, prosječno triput dnevno, a o pravilnoj prehrani u školama se jako malo govori, ako izuzmemo ono što se uči na prirodi u nižim razredima. Ja sam ove godine maturant, tako da me neće ‘kačiti’ ova mogućnost pisanja mature iz TZK-a, ali možda bi to i prijavio, barem da vidim kako izgleda, kaže nam Robert, učenik sportske gimnazije.
