Oko 17.000 učenika i 500 nastavnika proći će kroz važan program: Naglasak je na praktičnoj primjeni znanja
Iako su hrvatski učenici lani pokazali rast financijskog znanja te poboljšanje financijskog ponašanja u odnosu na 2020. godinu, još uvijek pokazuju loš odnos prema raspolaganju novcem. Zaključak je to nedavnog istraživanja Hrvatske udruge banaka. Ova udruga s Europskom investicijskom bankom pokrenula je zato projekt ‘Financije za nove generacije’. Kroz ovaj program edukacije proći će oko 500 nastavnika i 17.000 učenika diljem Hrvatske, a naglasak je na praktičnoj primjeni znanja.
Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr
Rezultati Eurobarometra iz srpnja prošle godine pokazuju da samo 18 posto građana EU-a ima visoku razinu financijske pismenosti, 64 posto srednju razinu, a preostalih 18 posto nisku razinu. Ipak, valja reći i da među državama članicama postoje velike razlike. U samo četiri države članice više od 25 posto osoba ima visoke rezultate u financijskoj pismenosti, a to su Nizozemska, Švedska, Danska i Slovenija. Uz rezultate se, među ostalim, navodi i da oni pokazuju kako je financijsko obrazovanje potrebno usmjeravati na određene skupine. To su žene, mladi, osobe s nižim primanjima i osobe s nižim razinama obrazovanja. Oni su u prosjeku manje financijski pismeni od drugih skupina.
Nerijetko se ističe kako obrazovnom sustavu nedostaju i predmeti ili barem gradivo koje bi financijski opismenilo učenike. Pa neke škole samostalno uvode financijsku pismenost kao fakultativni predmet. Tom problemu doskočit će i projekt koji provode Hrvatska udruga banaka (HUB) i Europska investicijska banka (EIB).
Tinejdžeri pokazuju loš odnos prema raspolaganju novcem
Riječ je o dvogodišnjem programu edukacije pod nazivom ‘Financije za nove generacije’ koji je namijenjen mladim poduzetnicima te profesorima i učenicima srednjih škola. Plan je da se u njega uključi više stotina nastavnika i na tisuće učenika. Glavni cilj je dodatno podići razinu financijske pismenosti među mladima u Hrvatskoj te utjecati na formiranje odgovornog pristupa novcu od najranije dobi.
Iz HUB-a nam kažu kako im je financijska pismenost u postala jedna od strateških tema još 2006. godine. Među ostalim, navode i da su lani proveli istraživanje financijske pismenosti tinejdžera u Hrvatskoj. Pokazalo je rast financijskog znanja te poboljšanje financijskog ponašanja u odnosu na 2020. godinu.
– S druge strane, tinejdžeri još uvijek pokazuju loš odnos prema raspolaganju novcem. Također, prije tri godine HUB je proveo i natječaj za najbolje obrazovne programe osnovnih i srednjih škola u području financijske pismenosti. Na natječaj su nam pristigle prijave profesora iz cijele Hrvatske s kvalitetno razrađenim programima koji mladima pristupaju inovativno i kreativno. Na temelju iskustva koje smo dobili u provođenju niza aktivnosti odlučili smo pokrenuti dvogodišnju inicijativu te osim učenika srednjih škola obuhvatiti i mlade poduzetnike koji su na početku poslovanja svojih tvrtki, kažu nam iz HUB-a.
Projekt će obuhvatiti oko 500 nastavnika i 17.000 učenika
Objašnjavaju da program ‘Financije za nove generacije’ uključuje niz edukativnih radionica za profesore i učenike, koje će diljem Hrvatske provoditi Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje.
– U okviru projekta izradit će se inovativni online edukativni priručnik ‘Moj novac, moj posao, moja budućnost’ prilagođen učenicima i profesorima u skladu s kurikulumom srednjih škola i programom interdisciplinarnog sadržaja građanskog odgoja. Ukupno, u dvije godine, projekt će obuhvatiti oko 500 nastavnika i 17.000 učenika. U prvoj fazi projekta Štedopis će provoditi radionice namijenjene profesorima, a nakon toga će se provoditi radionice za srednjoškolce diljem Hrvatske, kažu iz HUB-a u odgovoru na naš upit.
Radionice za profesore trebale bi se provoditi tijekom lipnja, nakon čega slijede one za učenika. Iz HUB-a navode i da će se aktivnosti provoditi direktno u školama kroz organizirane edukacijske sesije i radionice. Tako, naime, žele osigurati da obrazovni sadržaj bude dostupan velikom broju učenika.
– Na temelju povratnih informacija profesora će se definirati škole u kojima će se održati edukacija, a cilj je pokriti široki spektar škola kako bi se osigurala jednaka dostupnost obrazovanja o financijama za sve učenike, bez obzira na njihovu lokaciju ili vrstu škole, navode iz HUB-a.
Naglasak na praktičnoj primjeni znanja
Ističu i da je riječ o projektu koji stavlja naglasak na praktičnu primjenu znanja. Također, osim teorijskog dijela, velika pažnja posvećuje se razvijanju kritičkog razmišljanja i praktičnih vještina koje mlade osposobljavaju za donošenje informiranih financijskih odluka u svakodnevnom životu.
– Projekt također teži stvoriti trajnu vrijednost promovirajući ideju o važnosti financijske edukacije kao dijela općeg obrazovanja koje pridonosi osobnom i profesionalnom razvoju pojedinaca. Također, vjerujemo da će mladi poduzetnici u sklopu serije radionica tijekom ove godine dobiti pristup vrijednim znanjima i alatima potrebnim za uspjeh u poduzetničkom svijetu, odgovaraju nam iz HUB-a.
Radionice i za mlade poduzetnike
Naime, u HUB-u ističu i da imaju i specijalizirane besplatne radionice za mlade poduzetnike pod nazivom ‘Ja sam svoj šef’ koje će biti organizirane u suradnji s portalom mojnovac.hr.
– Tijekom cijele godine u sklopu 13 modula priznati stručnjaci će osigurati polaznicima radionica pristup vrijednim znanjima i alatima potrebnim za uspjeh u poduzetničkom svijetu. Sve radionice će biti snimane te objavljene na YouTube kanalu HUB-a kako bi materijali ostali trajno dostupni za sve zainteresirane poduzetnike, navode iz HUB-a.
I EU ističe važnost veće integracije financijskog obrazovanja u obrazovni sustav u zemljama članicama. Pa HUB pitamo i vode li se kod provedbe projekta neki ciljevima EU, te kako se ovaj projekt uklapa u te ciljeve.
– Projekt je u skladu s preporukama relevantnih institucija EU-a koje naglašavaju važnost integracije financijskog obrazovanja u nacionalne obrazovne sustave članica. Na taj način, ‘Financije za nove generacije direktno doprinosi ostvarenju ciljeva EU u smislu jačanja financijske pismenosti građana, što je prepoznato kao ključan faktor za osobni i ekonomski razvoj, ističu iz HUB-a.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
