Oko 90% djece pri upisu u školu fizički je aktivno, na završetku 17%: Nastavnici TZK-a dobivaju novi zadatak
U Hrvatskoj 35 posto osmogodišnjaka živi s prekomjernom tjelesnom težinom, a slični su podaci i za ostale uzraste. Stoga ne čudi da je i 65 posto odraslih u Hrvatskoj nedovoljno aktivno, a na panelu o pretilosti djece i mladih koji se održao na Kineziološkom fakultetu, najviše se kritizirao statistički visoki pad aktivnosti djece u osnovnoj školi jer je 90 posto djece na ulasku u osnovnu školu tjelesni dovoljno aktivno i imaju dobre životne navike, dok je na izlasku iz osnovne škole taj postotak samo 17 posto. Upravo zato se ponovno povukla tema o povećanju satnice Tjelesne i zdravstvene kulture u školama, ali i da je u planu registar koji će voditi nastavnici Tjelesne i zdravstvene kulture u e-Dnevnicima oko stanja fizičkog stanja i sposobnosti učenika.
Foto: Unsplash
Dva sata Tjelesne i zdravstvene kulture uvedeno je 1874. godine, a tako je ostalo i do danas, samo što sada 35 posto osmogodišnjaka živi s prekomjernom tjelesnom težinom, rečeno je na panelu o pretilosti djece i mladih koji se održao na inicijativu Kineziološkog fakulteta u Zagrebu. Podaci također pokazuju da je stanje, po pitanju tjelesne aktivnosti, jako loše i da djeca i mladi, a niti ostatak populacije u Hrvatskoj ne vježba i ne kreće se dovoljno.
– Nije samo debljine 35 posto kod osmogodišnjaka, nego prekomjerne tjelesne mase i debljine od čega je skoro 15 posto samo debljina u pitanju. To nas svrstava na visoko sedmo mjesto od 39 zemalja koje su bile uključene u isto istraživanje. Zanimljivo je da su zemlje koje su ispred nas, sve mediteranske zemlje. Ista stvar je i kod nas – najveći problem s debljinom je na mediteranu među osmogodišnjacima, čak 42 posto dječaka koji žive na moru i uz more imaju previše kilograma. Od toga šest posto dječaka na Mediteranu ima tzv. morbidnu debljinu već sad. Djevojčice su u pretprošlom krugu nisu bile najdeblje, međutim to se u prošlom krugu promijenilo tako da su sad i djevojčice s Mediterana gotovo na prvome mjestu, rekla je Sanja Musić Milanović iz HZJZ-a.
Postotak fizički aktivnih 15-godišnjaka je samo 13 posto
Dodala je i kako se danas na debljinu gleda kao na bolest kao i prekomjerna tjelesna masa te da, kako pokazuju istraživanja, od rođenja pa do smrti otprilike 56 posto ljudi u Hrvatskoj od nula godina pa nadalje ima previše kilograma, a samo 0,25 posto biva zabilježeno i prepoznato.
– Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, osmogodišnjacima je preporučeno 60 minuta dnevno tjelesne aktivnosti, bilo da se radi o rekreaciji, bilo da se radi o aktivnosti na satovima tjelesne kulture ili u prirodi ili kod kuće. Prema tom pogledu, u populaciji osmogodišnjaka imamo dobre rezultate. Međutim, već kod 11-godišnjaka ti postotci jako padaju. Kod osmogodišnjaka imamo podatak da je od 70 do 90 posto djece dnevno tjelesno aktivno barem jedan sat. Kako godine rastu, ta aktivnost pada i kod 15-godišnjaka to je pad na samo 13 posto aktivne djece, navela je Ivana Portolan Pajić iz Ministarstvo zdravstva.
‘Na ulasku u osnovnu školu 90 posto djece je dostatno tjelesno aktivno, a na izlasku – 17 posto’
Istaknula je i kako ovakav pad postotaka tjelesne aktivnosti zapravo govori koliko se unutar obrazovnog sustava posvećuje tjelesnoj aktivnosti i kakve su mogućnosti za tjelesnu aktivnost u okruženju škole, ali i da tu imamo veliki problem koji onda rezultira, između ostaloga i debljinom.
– Na ulasku u osnovnu školu, 90 posto djece je dostatno tjelesno aktivno i ima dobre životne navike, a na izlasku iz te iste osnovne škole, mi pričamo o osam godina, je samo 17 posto, odnosno 13 posto djevojčica i 21 posto dječaka što daje prosjek od 17 posto. Znači mi imamo, ne statistički značajan pad, nego visoko statistički značajan pad. Nije li trenutak da se zapitamo zašto? Uočava li možda netko gdje tu nastaje ovako značajna promjena?, zapitala se Musić Milanović.
‘Nastavu od 1. do 4. razreda trebali provoditi profesori kineziologije’
Navela je i infrastrukturne probleme s kojima se mnoge škole suočavaju, poput nedostatka školskih dvorana, a Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport, kao još jedan problem je istaknula i nedostatak kineziologa u nižim razredima.
– Nama je tek svako četvrto dijete koje pohađa osnovnu ili srednju školu član nekog sportskog kluba i to su podaci koji nas sve trebaju zabrinuti. Podatke koje smo prikupili proslijedili smo nadležnom ministarstvu, a ustanovili smo da je prostor gdje bi uistinu trebalo napraviti određene pomake jest u izvođenju nastave Tjelesnog odgoja u nižim razredima osnovne škole jer tu nastavu ne izvode profesori koji su završili Kineziološki fakultet, već nastavu izvode učitelji razredne nastave. Smatram da bi nastavu od 1. do 4. razreda trebali provoditi profesori kineziologije i da bi ona definitivno trebala biti obilnija, ne samo dva sata tjedno, nego daleko više, izjavila je Vučemilović.
Galerija 13 Fotografija
Otvori
U planu je i uvođenje baze podataka o razini tjelesne aktivnosti učenika
Upravo se i u kurikulumu za nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura, kako je rekla Martina Jeričević iz Ministarstva turizma i sporta i nekadašnja nastavnica Tjelesne i zdravstvene kulture, predviđa jedna jedinstvena baza podataka o razini tjelesne aktivnosti i tjelesnom stanju učenika u obrazovnom sustavu.
– Ovdje s nama na panelu nedostaje nadležno ministarstvo – Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Način na koji bi se prikupili svi ti podaci je isključivo kroz sustav obrazovanja jer jedino tako se može obuhvatiti cijela populacija jer svako dijete mora ići u školu, ali svako dijete se ne mora baviti sportom i svako dijete ne mora biti upisano u nikakav sportski klub ili nekakvu udrugu koja se bavi rekreacijom, objasnila je Jeričević.
‘Profesori Tjelesne i zdravstvene kulture imat će obavezu mjeriti inicijalna stanja učenika’
S njom se složio i dekan Kineziološkog fakulteta i malo detaljnije objasnio o kakvoj se bazi podataka radi.
– U planu je uvesti registar gdje će svi nastavnici Tjelesne i zdravstvene kulture moći upisivati stanje i obilježja u e-Dnevnike. Napravili smo formalne i pravne pretpostavke, znači sada piše da će se taj registar voditi, on nije još zaživio, isto tako bio sam član komisije za izradu tog novog kurikuluma, tamo i dalje sada stoji da će profesori Tjelesne i zdravstvene kulture imati obavezu mjeriti inicijalna stanja učenika. Znači formalno su napravljene sve pretpostavke da se to nađe u jednom e-Dnevniku. Taj e-Dnevnik može biti na dispoziciji javnom zdravstvu i vrhunskom sportu da oni vide koliko ima mladih i u kakvom su stanju, kakvi su trendovi u Dalmaciji, Slavoniji, u gradu, na selu svi će moći imati objektivne podatke, ističe dekan Mario Baić.
Osim tjelesne aktivnosti, ključna je i pravilna prehrana
No, osim tjelesne aktivnosti za zdrave životne navike potrebna je i pravilna prehrana koja se isto tako učenicima treba usaditi od malih nogu.
– U školama, ono što možemo već sutra napraviti, jest maknuti automate s visoko kaloričnom hranom, s energetskim napitcima jer, vjerovali ili ne, mi ih još uvijek imamo u školama zbog čega mi je žao što ovdje nema predstavnika odgojno-obrazovnog sustava jer Pravobranitelj za djecu već deset godina moli da se ti automati ukinu ili da se zamijene sa zdravim stvarima ili mljekomatu jer postoje ugovori koji se ne mogu tek tako prekinuti. To se može već sutra, ili ako ne sutra za vrlo kratko vrijeme napraviti pa se ništa po tom pitanju ne događa. Zdravi obroci u školi su isto tako vrlo važni, poručila je zamjenica Pravobraniteljice za djecu, Marija Gabelica Šupljika.
Portal srednja.hr organizira konferenciju pod nazivom Obrazovanje na prekretnici koja će se održati 7. studenog u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Događaj kojeg organiziramo povodom svog 11. rođendana okupit će obrazovne stručnjake i zainteresiranu javnost te kroz ukupno jedanaest panela i predavanja pokušati kreirati putokaz za turbulentno razdoblje koje je pred nama, a jedan od tih panela je i ‘Zašto se (ne)voli tjelesni u školama?’. Cijeli program konferencije možete pronaći ovdje.
